Elektroenergetski sistemi (ETF EEO EES 3570) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Elektroenergetski sistemi |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF EEO EES 3570 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Elektroenergetika |
Godina | 3 |
Semestar | 5 |
Tip | Obavezni |
ECTS | 6 |
Ukupno sati nastave | 60 |
Sati predavanja | 42 |
Sati vježbi | 18 |
Sati tutorijala | 10 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Cilj ovog kursa je pridonijeti inženjerskoj komponenti nastavnog plana, posebno u pogledu inženjerske znanosti i dizajna. Studentima se daju fundamentalni koncepti elektroenergetike i razvijaju stručne sposobnosti u ovoj oblasti. Studenti će nakon uspješno savladanih zahtjeva koje im postavlja ovaj kurs biti u stanju i razumjeti različite matrične manipulacije koje se odnose na elektroenergetski sistem (EES), vršiti analize tokova snaga, vršiti analize kratkih spojeva, koristiti tipične softverske pakete, obavljati preliminarni dizajn i analizu različitih aspekata EES-a. | |
Program |
|
| 1.Proizvodnja, prijenos i upotreba električne energije. Prijenosni, industrijski i komercijalni elektroenergetski sistemi. Komponente eklektroenergetskog sistema. 2.Visokonaponski vodovi i kabeli. Odredjivanje električnih parametara visokonaponskih vodova i kabela. Predstavljanje pojedinih elemenata sistema za različite vrste analiza stanja sistema. 3.Naponske i strujne prilike na visokonaponskim vodovima. Analiza kratkih spojeva i podužnih nesimetrija. Uzemljenje neutralne tačke. Izbor karakteristika opreme i podešenje relejne zaštite. 4.Tokovi snaga u složenim elektroenergetskim sistemima. Gubici aktivne i reaktivne snage. Kompenzacija reaktivne snage. 5.Osnove stabilnosti elektroenergetskog sistema. |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB site-u Fakulteta). 2.S.Sadović: Analiza elektroenergetskih sistema, ETF Sarajevo, 2004 |
| Preporučena | 1.B.M. Weedy, B.J. Cory: "Electric Power Systems", 1998. |
Didaktičke metode |
|
| Kurs se provodi kroz direktna predavanja u auli, podržana primjerima i rješavanjem zadataka od strane nastavnika, tutorijale u okviru kojih studenti, pod vođenjem i uz pratnju tutora, rješavaju konkretne probleme i laboratorijske vježbe u računarskoj laboratoriji gdje se studenti uvode u softversko okruženje i postavljanje problema. Na kraju studenti rade u računarskoj laboratoriji na svojim projektima (rješavanje složenijeg problema primjenom raspoloživih softverskih paketa). |
|
Način provjere znanja |
|
| Ispit se u pravilu sastoji samo iz pismene provjere, usmeni ispit je fakultativan i odnosi se samo na studente koji nisu zadovoljili na pismenoj provjeri, odnosno na studente koji nisu zadovojili svojim rezultatom postignutim prilikom provođenja pismene provjere. Za zaključivanje konačne prolazne ocjene nužno je da student: položi pismeni ispit, odbrani projekt i kolokvira laboratorijske vježbe. |
|
Napomene |
|
| ... | |