Osnove operacionih istraživanja (ETF RIO OOI 3560)

Opšte informacije

Naziv kursa

Osnove operacionih istraživanja

Oznaka (šifra) predmeta

ETF RIO OOI 3560

Studij

ETF-B

Odsjek

Računarstvo i informatika

Godina

3

Semestar

5

Tip

Obavezni

ECTS

5.5

Ukupno sati nastave

60

Sati predavanja

40

Sati vježbi

14

Sati tutorijala

6

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Osnovi teorije i metodologije za algoritamsko za rješavanje problema optimizacije aktivnosti i raspodjele resursa čija je količina ograničena.

Studenti će steći sposobnosti za:

prezentiranje jednostavnih realnih slučajeva u kojima su prisutni problemi optimizacije, koristeći modele linearnog programiranja i teorije grafova;

nalaženje rješenja navednih problema koristeći odgovarajuće algo-ritme

Program
  1.Linearno programiranje

2.Opće o matematičkom programiranju i konveksnom programiranju

3.Linearno programiranje: opća forma, kanonski oblik, standardni oblik

4.Simplex algoritam: bazna rješenja, geometrijska interpretacija

5.Korištenje tabela, kriterij optimalnosti, degeneracija

6.Početno bazno rješenja: metod dvije faze

7.Linearno programiranje “intera” (cenni)

8. Optimizacija nad grafovima

9.Teorija garfova: osnovne definicije

10.Problem najkraćeg drveta: algoritam Prima (Kruskala)

11.Problem najkraćeg drveta: algoritam Dijkstra

12.Upravljanje projektima: tehnike PERT-CPM

13.Problemi protoka: algoritam Forda Fulkersona za maksimalni protok

14. Kompleksnost

15.Kompleksnost algoritama

16.polinominalni i eksponencijalni algoritmi

17.Klase "P" i klase "NP"

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);2.T. Mateljan: "Osnove operacionih istraživanja"

3.Hillier S.F., Lieberman G.J.: "Introduction to operations research". 7th Edition, McGrow Hill Book Co. 2001

4.Martello S.: "Fondamenti di Ricerca operativa L-A", Esculapio (progetto Leonardo), Bologna, 2004.
Preporučena1.Krčevinac S., Čangalović M., Kovačević-Vučić V., Martić M., Vujošević M.,: "Operaciona istraživanja", Fakultet organizacionih nauka, Beograd, 2004.

2."Encyclopedia of Operations Research and Management Sciance", 2nd Edition, Kluwer, 2000.

3.Taha, A.H., "Operations Research – An Introduction", 7th Edition, Prentice-Hall, 2002

Didaktičke metode
  Kurs se sastoji od skupa teoretskih predavanja koja se ilustriraju jednostavnim primjerima. Kroz pojedine tematske cjeline se izlažu i diskutiraju teoretski aspekti rješavanja određenih zadataka optimizacije sa težištem na algoritamskim aspektima. Za ilustraciju se analiziraju jednostavniji realni (privredni) problemi i predstavljaju kao zadaci optimizacije, izgrađuju su odgovarajući metematički modeli i primjenjuju se algoritmi kako bi se došlo do rješenja.

Kroz auditorne vježbe (tutorijal) se, uz pomoć asistenta (tutora), detaljnije anliziraju i rješavaju zadaci sa predavanja i drugi zadaci kroz koje treba što više razjasniti funkcioniranje algoritama.

Kroz laboratorijske vježbe studenti prave programe za pojedine algoritme i pomoću računara rješavaju zadatke koje su radili na predavanjima i auditornim vježbama.

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:

prisustvo satima predavanja, tutorijala i vježbi: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;

izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;

parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa.

Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:

pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite,

usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita.

Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.

Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora.