Objektno orijentirana analiza i dizajn (ETF EEI OOAD 2460) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Objektno orijentirana analiza i dizajn |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF EEI OOAD 2460 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Elektroenergetika |
Godina | 2 |
Semestar | 4 |
Tip | Izborni |
ECTS | 5 |
Ukupno sati nastave | 60 |
Sati predavanja | 38 |
Sati vježbi | 22 |
Sati tutorijala | 0 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Osnovni cilj ovog kursa je izučiti bazne koncepte, tehnike i metode što se koriste u objektno orijenitranoj analizi i dizajnu. Kao alat za objektno orijentirano modeliranje koristi se UML, a programski jezik Java za mapiranje objektno orijentiranog modela na nivo implementacije. | |
Program |
|
| 1.Osnovni koncepti objektno orijentiranog pristupa: objekti, klase, enkapsulacija, nasljeđivanje, polimorfizam, agregacija, apstraktne klase. Razvoj softverskog procesa. Modeli i notacije za objektno orijentiranu analizu i objektno orijentiran dizajn. 2.Objektno orijentirano modeliranje uz korištenje UML: principi. UML, dijagrami za analizu, dizajn i implementaciju ( dijagram slučaja, klasni dijagram, objektni dijagram, interakcijski dijagram, dijagram aktivnosti, implentacijski dijagram). 3.Mapiranje UML modela na implementacijski nivo u programskom jeziku JAVA. 4.Uvod u nove tehnologije bazirane na objektno orijentiranoj notaciji. |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB site-u Fakulteta). 2.G. Booch: Object-oriented Analysis and Design with Applications, Addison-Wesley, 1994. 3.Softverski paketi: Java Development Kit UML Rational Rose tool |
| Preporučena | 1.M. Foweler, K. Scott: UML Distilled: Applying the Standard Object Modelling Language, Addison-Wesley, 1998. 2.Y. Daniel Liang: Introduction Java Programming, Prentice Hall, 2004. |
Didaktičke metode |
|
| Kurs se izvodi kroz direktna predavanja u auli. Predavanja su praćena odgovarajućim primjerima od strane nastavnika, s ciljem da studenti ovladaju instrumentima i metodama uvedenim tokom predavanja. Također predavanja su integrirana s vježbama što ih studenti rade u laboratoriji 2 sata sedmično, praćeni i vođeni od strane tutora; svaka vježba obrađuje određenu temu, prvo diskusijom sa studentima o temi i vezanim primjerima, a zatim i konkretnom realizacijom istih. Kroz tutorijal se, pod vođenjem i pratnjom tutora, riješavanju i drugi zadaci, uključujući i zadatke s prethodnih ispitnih rokova; ove aktivnosti organizirane su na takav način da se već tokom izvođenja nastavnog programa kroz domaće zadaće i parcijalne ispite kontinuirano provjerava stupanj pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovog kursa. |
|
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi; - izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra; - parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova; Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa. Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: - pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite, - usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs. |
|
Napomene |
|
| ... | |