Administracija računarskih mreža (ETF RII ARM 3545) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Administracija računarskih mreža |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF RII ARM 3545 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Računarstvo i informatika |
Godina | 3 |
Semestar | 5 |
Tip | Izborni |
ECTS | 4.5 |
Ukupno sati nastave | 45 |
Sati predavanja | 28 |
Sati vježbi | 0 |
Sati tutorijala | 17 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Cilj ovog predmeta je da studente nauči šta je uloga administratora računarske mreže i koje su procedure koje administrator obavlja. Predmet teoretski izlaže generalne principe i na praktičnim primjerima pokazuje primjenu ovih principa. Predmet na realan i sveobuhvatan način studente uvodi studente u stvarne probleme iz oblasti administracije računarskih mreža. Namjera predmeta je da poveže teoretsko sa praktičnim znanjem o uspostavljanju i održavanju računarskih mreža i sistema. |
|
Program |
|
| 1.Uvod i osvrt na vezu sa predmetima Operativni sistemi i Računarske mreže. 2.Komponente i organizacija računarske mreže. 3.Mrežna i sistemska politika. 4.Konfiguracija računarske mreže. 5.Instalacija operativnih sistema. 6.Upravljanje procesima i sistemskim uređajima. 7.Administracija korisnika. 8.Mrežne usluge (imenički servisi, DNS, mail, WWW, ...). 9.Održavanje računarske mreže (azuriranje, otklanjanje problema,...). 10.Principi sigurnosti (povjerljivost, integritet, dostupnost). 11.Implementacija sigurnosti (sigurnosno pohranjivanje, ssh, SSL, firewall, IDS,...). 12.Automatizacija administratorskih poslova (skripte). 13.Kompletan primjer uspostavljanja računarske mreže. |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta); 2.Mark Burges, Principles of Network and System Administration, John Wiley & Sons, 2000 |
| Preporučena | 1.Thomas A.Limoncelli, Christine Hogan, The Practice of System and Network Administration, Addison-Wesley Professional, 2001 2.Creig Hunt, TCP/IP Network Administration, O'Reilly, 2002 |
Didaktičke metode |
|
| Kurs se izvodi kroz direktna predavanja i praktične vježbe u laboratoriji pod nadzorom tutora (tutorijali). Predavanja teoretski izlažu generalne principe svake od oblasti navedene u programu kursa. Praktične vježbe prate predavanja. Na ovim vježbama studenti, praćeni i vođeni od strane tutora, na praktičnim primjerima primjenu principe izložene na predavanjima. Ove aktivnosti organizirane su na takav način da se već tokom izvođenja nastavnog programa kroz domaće zadaće kontinuirano provjerava stupanj pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovog kursa. |
|
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi; izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra; parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova; Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa. Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite, usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja posmenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs. |
|
Napomene |
|