Računarsko modeliranje i simulacija (ETF RII RMS 3660) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Računarsko modeliranje i simulacija |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF RII RMS 3660 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Računarstvo i informatika |
Godina | 3 |
Semestar | 6 |
Tip | Obavezni |
ECTS | 5 |
Ukupno sati nastave | 60 |
Sati predavanja | 39 |
Sati vježbi | 21 |
Sati tutorijala | 0 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Cilj kursa je dati bazna znanja i vještine iz metoda, tehnika i softverskih alata za modeliranje tehničkih i poslovnih procesa i njihovu simulaciju pomoću računarski baziranih simulacionih paketa kao što je MATLAB sa svojim modulima. |
|
Program |
|
| 1.Korištenje softverskih paketa za modeliranje i simulaciju kontinualnih i diskretnih sistema. 2.Struktura računarskih programa za modeliranje i simulaciju. Korištenje jezika za modeliranje. Interfejsi i interpretacija rezultata modeliranja i simulacija. 3.Modeli i simulacija diskretnih dogadjaja. Diskretna statička i dinamička stanja sistema. Paradigme modeliranja. Metodi programiranja dogadjaja , metodi interakcije sa procesima. 4.Softwareski alati i paketi za modeliranje i simulaciju sistema. MATLAB softwareski alat, razvojni okružaj njegovi toolboksovi. Simulink i njegovo korištenje za instrumentalizaciju matematskog modela i provodjenje simulacija. 5.Projektovanje eksperimenta i korištenje simulacije kao instrumenta za odlučivanje. 6.Algoritmi i metode numeričke integracije korištene u softverskim paketima za modeliranje i simulaciju. 7.Struktura i organizacija MATLAB-a i rad sa njim. Pisanje korisničkih modula ( M-file) u C ili C++ programskom jeziku, linkovanje i debagiranje 8.Struktura i organizacija SIMULINK paketa i rad sa njim. Programiranje S-funkcija ( C, C++, Fortran) za proširenje funkcija Simulinka. Softwareska podrška za kreiranje modela i algoritama u ciljnom hadveru za rad u realnom vremenu ( RTW – real time workshop) |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta); 2.The Mathworks MATLAB softwareski paket , tekuća verzija 3.Tha Mathworks SIMULINK softwareski paket, tekuća verzija 4.Adnan Salihbegovic: Modeliranje dinamičkih sistema , Svjetlost, Sarajevo 1985. |
| Preporučena | 1.Howard Wilson, Louis Turcotte, and David Halpern: Advanced Mathematics and Mechanics Applications Using MATLAB', 3rd Ed., CRC Press, 2002. |
Didaktičke metode |
|
| Predavanja imaju za cilj dati iscrpan pregled svih nastavnih modula kursa. Predavanja se odvijaju direktno u auli na način da student s lakoćom može pratiti njihovu dinamiku i odmah uočiti pojmove i metode koji mu se čine manje jasnim. Nakon što završi s izlaganjem svake od logički zaokruženih jedinica nastavnog programa, nastavnik demonstrira primjere i zadatke koji omogućuju da studenti ovladaju terminologijom, instrumentima i metodologijama izloženim tokom predavanja. Dodatni primjeri i ispitni zadaci razmatraju se i riješavaju tokom laboratorijskih vježbi (pod vođenjem i pratnjom asistenta-tutora), na način da se već tokom izvođenja laboratorijskih vježbi i izrade seminarskih radova, može stalno provjeravati dostignuti stupanj zainteresiranosti i aktivne uključenosti studenta da ovlada znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovog kursa. |
|
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi; izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra; parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova; Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa. Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite, usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs. |
|
Napomene |
|