Softver inžinjering (ETF RIO SI 3660)

Opšte informacije

Naziv kursa

Softver inžinjering

Oznaka (šifra) predmeta

ETF RIO SI 3660

Studij

ETF-B

Odsjek

Računarstvo i informatika

Godina

3

Semestar

6

Tip

Obavezni

ECTS

5.5

Ukupno sati nastave

60

Sati predavanja

35

Sati vježbi

25

Sati tutorijala

0

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Cilj kursa je sticanje znanja o osnovnim konceptima softver inžinjeringu kao i, metodama i tehnologija za dizajn i razvoj kompleksnih softverskih sistema.<br>

Program
  1.Uvod u softver in�injering: Osnovni koncepti softver in�injeringa. <br>
2.Proces razvoja softvera: Studija izvodljivosti. Analiza zahtjeva. Planiranje, realizacija i test modula. Integracija i test sistema. Kori�tenje i odr�avanje softvera. Faktori kvaliteta softvera. Opis aktivnosti i procesa koji su obavezni za razvoj i odr�avanje softvera (IEEE 1074 -standard za razvoj �ivotnog toka procesa). Različiti modeli razvoja softvera (kaskadni model, evolutivni modeli, extreme programming, analiza rizika, Boehm-ov spiralni model). <br>
3.Objektno orjentirana analiza i dizajn: Jezici modeliranja. UML.<br>
4.Analiza: Prikupljanje, validacija i analiza zahtjeva. Domenska analiza. Use Case scenariji. Modeliranje podataka. Definiranje klasa i relacija među njima. Definiranje atributa i metoda. Dinamičko modeliranje (dijagrami prelaza i stanja). <br>
5.Dizajn: Implementacija klasa. Class containers. Generičke klase. Identifikacija vidljivosti objekata. Struktura nivoa aplikacija i podataka. Principi dizajna ("Single Responsibility Principle", "The Open/Closed Principle", "The Liskov Substitution Principle", "The Dependency Inversion Principle", "The Interface Segregation Principle" itd.). <br>
6.Tehnologija: Uvod u framework .NET i jezik C#. implementacija, testiranje.<br>

Literatura
Obavezna1.Bilje�ke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);<br>
2.Allen H. Dutoit , Bernd Bruegge,�Object-Oriented Software Engineering: Using UML, Patterns and Java�, 2003,Publisher: Prentice Hall, Upper Saddle River, NJ, 2003; <br>
3.Kemerer, �Software Project Management: Readings and Cases�, 1997, MacGraw Hill<br>
Preporučena1.E. Gamma, R. Helm, R. Johnson, J. Vlissides, Design Patterns � Elements of Reusable Object-Oriented Software, Addison Wesley, 1998<br>

Didaktičke metode
  Kurs se izvodi kroz direktna predavanja u auli. Predavanja su praćena odgovarajućim primjerima od strane nastavnika, s ciljem da studenti ovladaju instrumentima i metodama uvedenim tokom predavanja. Također predavanja su integrirana s vje�bama �to ih studenti rade u laboratoriji 2 sata sedmično, praćeni i vođeni od strane tutora; svaka vje�ba obrađuje određenu temu, prvo diskusijom sa studentima o temi i vezanim primjerima, a zatim i konkretnom realizacijom istih. <br>
Kroz tutorijal se, pod vođenjem i pratnjom tutora, rje�avaju i drugi zadaci, uključujući i zadatke s prethodnih ispitnih rokova; ove aktivnosti organizirane su na takav način da se već tokom izvođenja nastavnog programa kroz domaće zadaće i parcijalne ispite kontinuirano provjerava stupanj pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vje�tinama koje treba postići u okviru ovog kursa.<br>

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:<br>
prisustvo satima predavanja, vje�bi i i tutorijala: 10 bodova, student koji vi�e od tri puta izostane s predavanja,vje�bi i/ili tutorijala ne mo�e ostvariti bodove po ovoj osnovi;<br>
izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;<br>
parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;<br>
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.<br>
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i vi�e bodova pristupa usmenom zavr�nom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa. <br>
Usmeni zavr�ni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu zavr�nu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.<br>
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i vi�e bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:<br>
pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student pola�e zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i vi�e bodova) pola�ući parcijalne pismene ispite,<br>
usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio zavr�nog ispita.<br>
Usmenom dijelu popravnog ispita mo�e pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i vi�e bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.<br>
Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu zavr�nu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.<br>

Napomene