Web tehnologije (ETF RIO WT 3660)

Opšte informacije

Naziv kursa

Web tehnologije

Oznaka (šifra) predmeta

ETF RIO WT 3660

Studij

ETF-B

Odsjek

Računarstvo i informatika

Godina

3

Semestar

6

Tip

Obavezni

ECTS

5

Ukupno sati nastave

60

Sati predavanja

40

Sati vježbi

20

Sati tutorijala

0

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Cilj ovog kursa je upoznavanje studenata s postojećim i budućim web tehnologijama, povezivanjem sa bazama podataka kroz web, dizajnom, razvojem i upravljanjem web sistema. Oblasti iz kojih će student postići znanje i vještine, a koje su iz domena web tehnologija, su protokoli, standardi, server i klijent funkcionalnosti, sigurnost i metodologije u web dizajnu i razvoju.

Program
  U okviru ovog kursa bit će izučavane oblasti vezane za web tehnologije, metodologije web dizajna i razvoj web-baziranih sistema. Kurs će obuhvatiti sljedeće module:

1.Uvod u Web tehnologije: standardne arhitekture i načini programiranja, thin-client model, baziran na Browser/WebServer,

2.Web arhitektura,

3.Struktura Web dokumenata: slike, linkovi, mape, tabele, okviri, forme

4.Protokoli i serverske tehnologije: HTTP i FTP protokoli

5.Tehnologije dizajna i programski jezici: HTML, Javascript, DHTML, CGI, Java Servleti, JSP, forme stilova, formatiranje, pozicioniranje, standardi

6.Pristup bazama podataka kroz Web: JDBC

7.Napredne tehnologije u razvoju WEB-a bazirane na XML-u

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);

2.T. Stauffer: HTML By Example

3.K. J. Robot: A Gentle Introduction to the Art of Object-Oriented Programming in Java

4.Frank Kohen: Java Testing and Design

5.Jayson Falkner, Kevin Jones: Servlets and JavaServer Pages: The J2EE Technology Web Tier

6.Elliotte Rusty Harold: Processing XML with Java

7.Softverski paketi koji se koriste: Open Source Software (HTTP, HTML, XHTML, CSS, JavaScript, Servlet, JSP, JSF, XML, XSLT, XPath, SOAP)

8.Dž. Riđanović, B. Zaćiragić, V. Okanović: Korištenje baza podataka u Java programskom jeziku
Preporučena

Didaktičke metode
  U okviru kursa na predavanima će biti prezentirana opšta znanja o web arhitekturama, metodama dizajna i razvoja dinamičkih web sistema. Pored teoretskog dijela, na predavanjima će biti izučavani i prezentirani praktični primjeri. Laboratorijske vježbe će imati za cilj da studenti, koristeći znanja stečena tokom predavanja, rješavaju odgovarajuće probleme iz izučavanih oblasti. Laboratorijske vježbe, vođene od strane tutora, će biti organizovane tako da svaki student ima na raspolaganju personalni računar kojeg će koristiti za rješavanje praktičnih zadataka. Softver koji će biti korišten na predavanjima i laboratorijskim vježbama će biti Open Source.

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:

prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;

izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;

parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa.

Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:

pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite,

usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita.

Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.

Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.

Napomene