Komunikacijski protokoli i mreže (ETF RII KPM 3645)

Opšte informacije

Naziv kursa

Komunikacijski protokoli i mreže

Oznaka (šifra) predmeta

ETF RII KPM 3645

Studij

ETF-B

Odsjek

Računarstvo i informatika

Godina

3

Semestar

6

Tip

Izborni

ECTS

4.5

Ukupno sati nastave

45

Sati predavanja

30

Sati vježbi

10

Sati tutorijala

5

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Studenti stiču teorijska i praktična znanja o komunikacijskim protokolima i mrežama, kakva su nužna prilikom projektiranja, instalacije i održavanja računalnih mreža. Teorijska znanja o komunikacijskim protokolima nadopunjuju kroz tutorijale i laboratorijske vježbe, koje su tematski i brojem sati sukladne predavanjima. Osnovni cilj je ovladavanje ne samo principima pojedinih protokola i mrežnih tehnologija, nego i sticanje temelja za konstantnu nadgradnju znanja koja je potrebna kako administratorima mreža, tako i naprednijim korisnicima mrežnih usluga, za održavanje koraka sa novim tehnologijama, čija je dinamika uvođenja nezabilježena u historiji tehnike.

Program
  1.Karakteristike javnih telekomunikacijskih mreža i WAN mreže. Konekcijski i nekonekcijski prijenos. Komutacija paketa i komutacija poruka. OSI-ISO referentni model. Sloj fizičkog sučelja. Prijenosne tehnike. PDH i SDH.

2.Osnove komunikacijskih protokola. Protokoli linka podataka. Kontrola linka. HDLC protokol. X.25 paketske mreže. Mreže sa integriranim uslugama (ISDN). ISDN signalizacijski protokoli: LAP-D, Q.931.

3.Frame Relay. Širokopojasna ISDN; ATM. ATM standardi.

4.Osnove signalizacijskih protokola. SS No. 7 protokoli.

5.Lokalne mreže (LAN). Tehnike pristupa prijenosnom mediju. LAN standardi: IEEE 802.2 i 802.3, 10/100/1000BaseT. Povezivanje mreža. Povezivanje LAN mreža; regeneratori/pojačala, mostovi i usmjerivači (ruteri).

6.Arhitekture i struktura mrežnog nivoa; standardi. IP protokol; adresiranje, razlučivanje (DNS, NetBIOS) i klase IP adresa, maske podmreža. IPv6. ISO/OSI internet protokol.

7.Osnove usmjeravanja: tipovi i uobičajeni problemi kod rutiranja, statičko rutiranje, protokoli (EGP, BGP; RIP, OSPF). OSI usmjerivački protokoli.

8.Transportni protokoli; TCP i UDP. OSI protokoli.

9.Nivo sesije. Nivo prezentacije. Aplikacijski protokoli; FTP, HTTP. Elektronska posta i TCP/IP protokol; SMTP, POP3, IMAP protokoli. Usporedba TCP/IP i OSI modela.

10.Upravljanje mrežama – performansa, konfiguracija, intenzitet otkaza. Standardi; SNMP, RMON.

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);

2.V.Lipovac, “Osnove komunikacijskih protokola i prijenosa podataka”, više originalnih elektroničkih dokumenata – tutorijala o LAN/WAN komunikacijskim protokolima i tehnologijama, koji će biti dostupni na web stranici ETF-a

3.Tanenbaum, “Computer Networks”, Prentice-Hall, 2004.
Preporučena1.B. Sklar, S. Y. Liao, DigitalCommunications – Fundamentals and Applications, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, NJ 1988

Didaktičke metode
  Predavanja izvodi nastavnik i praćena su rješavanjem zadataka iz odgovarajuće oblasti (39 sati ukupno) na način koji omogućava da studenti ovladaju znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovoga kursa, i tako razviju sposobnosti sagledavanja mjesta i uloge različitih komunikacijskih protokola i tehnologija računalnih mreža, i to u različitim uvjetima kakve diktira odabrana aplikacija i komunikacijsko okruženje. Dio ove sposobnosti je i odgovarajuće modeliranje inženjerskih problema, te sagledavanje modela u usporedbi s osobinama praktičnih LAN/WAN računalnih mreža, kakve se konfiguriraju prilikom vježbi u laboratoriji (14 sati), pod vođstvom tutora, a koje imaju za cilj studentima omogućiti da samostalno analiziraju, projektiraju i konfiguriraju računalne mreže različitih tehnologija.

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:

prisustvo satima predavanja i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;

izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;

parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;

Parcijalni ispit traje 60 minuta i struktuiran je na slijedeći način:

odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova;

rješavanje zadataka za koje je unaprijed dano više odgovora od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke ostvaruje 5 bodova;

rješavanje jednog zadatka s otvorenim odgovorom; tačno urađen zadatak donosi 10 bodova.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa.

Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:

pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite,

usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita.

Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih ispita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.

Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora.

Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.