Telekomunikacione tehnike 2 (ETF TKO TT2 3570)

Opšte informacije

Naziv kursa

Telekomunikacione tehnike 2

Oznaka (šifra) predmeta

ETF TKO TT2 3570

Studij

ETF-B

Odsjek

Telekomunikacije

Godina

3

Semestar

5

Tip

Obavezni

ECTS

6

Ukupno sati nastave

70

Sati predavanja

48

Sati vježbi

14

Sati tutorijala

8

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Studenti stiču osnovna teorijska znanja potrebna za razumijevanje savremenih modulacijskih tehnika i modela digitalnih telekomunikacijskih sistema koji u osnovi koriste transponovani opseg učestanosti za prenos signala u kanalu sa Gaussovim šumom. Posebna pažnja je posvećena analizi parametara relevantnih za ocjenu kvaliteta prenosa signala u kanalu kao i modelu optimalnog prijemnika u transponovanom opsegu učestanosti, koherentni i nekoherentni prijem. Tretirane su i specifičnosti sistema koje koriste tehnike raširenog spektra i tehnike sa više nosilaca.

Na vježbama studenti koriste Matlab programski paket (Signal Processing Toolbox, Communication Toolbox) za analizu i sintezu konkretnih problema i procesa u okolini koju čine zadati modeli telekomunikacionih sistema.

Program
  1.Informaciona ograničenja digitalnog telekomunikacionog sistema: Odnosi vjerovatnoće greške po simbolu i bitu. Zaštitno kodiranje i rezidualna greška.

2.Prenos digitalnih signala u transponovanom opsegu/relativno uskopojasni kanal: Analitički signali. Opšte karakteristike uskopojasnih signala. Optimalni prijem. Optimalni koherentni prijem. Optimalni nekoherentni prijem. Vjerovatnoća greške optimalnih prijemnih struktura.

3.Digitalne modulacije bez uobličavanja informacionog signala: FSK, PSK, QPSK, QAM.

4.Digitalne modulacije sa uobličavanjem informacionog signala: CPM signali. Specifičnosti MSK i GMSK signala.

5.Sistemi sa raširenim spektrom: Pseudo slučajne sekvence. Specifičnosti sistema sa direktnom sekvencom, DS-SS. Specifičnosti sistema sa frekvencijskim i vremenskim skakanjem, HS-SS i TH-SS.

6.Analogne modulacije: AM, PM i FM.

7.Specifičnosti prenosa u kanalu sa više nosilaca: Maksimalni kapacitet kanala sa nelinearnom prenosnom karakteristikom. Modeli sistema koji koriste tehnike sa više nosilaca.

8.Multiplaksne tehnike: FDM, TDM, OFDM i CDMA.

9.Primjene i specifičnosti upotrebe modulacijskih tehnika: Satelitski i mobilni sistemi, modemske tehnologije.

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);

2.M. Hadžialić, “Telekomunikacijske tehnike 2”

3.John G. Proakis, Masoud Salehi, “Communication Systems Engineering”, Prentice-Hall, 1998.

4.John G. Proakis, Masoud Salehi, “Contemporary Communication Systems Using MATLAB”,Brooks/Cole, 2000.
Preporučena1.Ivo M. Kostić, “Digitalni Telekomunikacini sistemi I”, Naučna Knjiga 1994, Beograd 1994.

Didaktičke metode
  Predavanja se izvode direktno u sali i praćena su rješavanjem zadataka iz odgovarajuće oblasti (48 sati) na način koji omogućava da studenti ovladaju znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovoga kursa a koje će omogućiti sposobnost opisivanja osnovnih modela telekomunikacionih sistema formalnim jezikom i nakon toga i modeliranje sistema. Takođe, studenti će ovladati tehnikama analize modela skupom apstraktnih matematičkih relacija.

Vježbe u laboratoriji (14 sati), pod vodstvom tutora, imaju za cilj da studenti pomoću Matlab programskih paketa (Signal Processing Toolbox i Communicatin Toolbox) provjere znanja stečena tokom predavanja. Vježbe su organizovane tako da svaki student ima na raspolaganju personalni računar, na kojem obavlja predviđene aktivnosti. Dio laboratorijskih vježbi studenti će raditi u laboratoriji za telekomunikacije, uz korištenje raspoložive standardne mjerne opreme (npr. spektralnog analizatora) u cilju analize (spektralna, i sl.) signala različitih modulacionih tehnika. Druge primjere i ispitne zadatke studenti će rješavati tokom tutorijala (8 sati).

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:

prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja, vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovom osnovu;

izrada domaćih zadaća i laboratorijskih vježbi: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada do 5 domaćih zadaća (5 bodova) ravnomjerno raspoređenih tokom semestra i laboratorijske vježbe (5 bodova);

parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi po 20 bodova;

Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način:

rješavanje kratkih zadataka za koje je unaprijed dato više odgovora od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke dobiva 5 bodova;

rješavanje kratkih zadataka za koje nije dat odgovor; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke dobiva 5 bodova;

rješavanje jednog zadatka sa otvorenim odgovorom; za tačno urađen zadatak student dobiva 10 bodova.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na pitanja koja se odnose na teme kursa.

Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario od 20 do 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:

pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite,

usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita.

Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupno 40 i više bodova kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih ispita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.

Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na usmenom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita student može koristiti preporučenu literaturu pod 2: John G. Proakis, Masoud Salehi, “Communication Systems Engineering”, Prentice-Hall, 1998.



Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora.



Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.