Radiotehnika (ETF TKO R 3550)

Opšte informacije

Naziv kursa

Radiotehnika

Oznaka (šifra) predmeta

ETF TKO R 3550

Studij

ETF-B

Odsjek

Telekomunikacije

Godina

3

Semestar

5

Tip

Obavezni

ECTS

4

Ukupno sati nastave

50

Sati predavanja

30

Sati vježbi

12

Sati tutorijala

8

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Studenti stiču teorijska i praktična znanja iz područja radiotehnike, poznavanje funkcionalnih blokova radiopredajnika i radioprijemnika, načina modulacije, VF pojačavača, VF oscilatora i PLL petlji, mješača frekvencije, detektora signala, funkcionalnih sistema radio veza itd.

Radom u laboratoriji studenti potvrđuju rezultate koje dobivaju rješavanjem numeričkih zadataka, potvrđuju teoriju o funkcionalnim blokovima radiopredajnika i radioprijemnika, te se obučavaju za izradu jednostavnijih i upotrebljivih radiopredajnika i radioprijemnika. Laboratorijske vježbe obuhvataju i rad na simulacionom programu Electronic WorkBench (EWB), pomoću kojeg se simulira rad gore navedenih sklopova.

Program
  1.Razvoj radiokomunikacija kroz historiju; Ukratko o radioprijemnicima i radiopredajnicima; Podjela frekvencijskog spektra; Rezervisani frekvencijski opsezi.

2.Blok šeme radiopredajnika (AM, FM, PM); Vrste modulacije i klasifikacija radiopredajnika; Oscilatorna kola sa parametrima; VF oscilatori: vrste i parametri; PLL sistem kontrole frekvencije; Magnetroni; VF pojačavač napona u klasi „C“ (odvojni stepen); Automatsko dobijanje prednapona; Umnožavač frekvencija; Modulacije (analogne) i modulatori: AM i ugaoni; VF pojačavač snage: impedansno prilagođenje (- filter);

3.Direktni i superheterodini radioprijemnici sa osobinama; Antene i ulazna kola; Selektivni pojačavač; Mikser (mješač); Međufrekventni pojačavač; Šumovi u pojačavaču; Detekcija / demodulacija AM i FM signala; Limiter; ARP – Automatska regulacija pojačanja; ARF – Automatska regulacija frekvencije; SQWELCH; Integrisane komponente: BAW i SAW, Filteri;

4.Funkcionalni sistemi radio veza; Simpleks, semidupleks, dupleks radio veze; Repetitori.

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);

2.„Osnovi primopredajne tehnike“, A.Marković, J.Kapković, Naučna knjiga, Beograd 1989. godine

3.„Radiotehnički sklopovi i arhitekture“, Ivo M.Kostić, Pergamena, Podgorica, 1996. godine

4.“Visokofrekvencijska elektronika - Modulacija, modulatori, sintezatori frekvencije”, I.Modlic, B.Modlic, Školska knjiga, Zagreb 1982. godine
Preporučena1.„Pojačala snage“, B.Modlic, I.Modlic, Školska knjiga, Zagreb 1992. godine

2.„Oscilatori“, M.Vujnović, Školska knjiga, Zagreb 1987. godine

3.”Spojevi sa tranzistorima II”, Židan-Milobar, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985. godine

4.“Secrets of RF circuit design”, Joseph J. Carr, McGraw Hill, New York 1997

Didaktičke metode
  Predavanja koja se izvode direktno u auli vezana su za teorijsku obuku studenata iz oblasti funkcionalnih sklopova radiopredajnika i radioprijemnika (30 sati). Zadatke-primjere rješava asistent u okviru predviđenih 8 sati tutorijala na način da se već tokom izvođenja programa može stalno primjenjivati dostignuti stupanj pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovog kursa. Zadaci se sastoje u analizi i sintezi elementarnih elektroničkih krugova koji su dijelovi ili funkcionalna cjelina radiopredajnika ili radioprijemnika. Cilj je studentima omogućiti da samostalno analiziraju, projektiraju, simuliraju (na SW programu EWB), te prave radiotehničke sklopove, npr. VF oscilatore, VF selektivne pojačavače, modulatore ili kompletne jednostavnije radiopredajnike i radioprijemnike (12 sati lab. vježbi = 6 x 2 šk. sata, u grupama od 6-12 studenata).

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:

prisustvo satima predavanja i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;

izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;

parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;

Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način:

odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova;

rješavanje zadataka za koje je unaprijed dato više odgovora od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke ostvaruje 5 bodova;

rješavanje jednog zadatka s otvorenim odgovorom; tačno urađen zadatak donosi 10 bodova.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa.

Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:

pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite,

usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita.

Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih ispita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.

Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora.



Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.