Mobilne komunikacije (Mobilne komunikacije)

Opšte informacije

Naziv kursa

Mobilne komunikacije

Oznaka (šifra) predmeta

Mobilne komunikacije

Studij

ETF-B

Odsjek

Telekomunikacije

Godina

3

Semestar

5

Tip

Obavezni

ECTS

5

Ukupno sati nastave

60

Sati predavanja

36

Sati vježbi

12

Sati tutorijala

12

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Studenti stiču teorijska i praktična znanja iz Mobilnih komunikacija – tehnološka i radio osnova, sistemi, mreže i usluge, nužna za brzo i efektno uključivanje u radno tehnološke procese subjekata u Sektoru (tele)komunikacija.

Teorijska znanja, sa programskom strukturom iskazanom u narednoj cjelini – Program, studenti stiču na predavanjima.

Ptaktična znanja studenti stiču na dva načina: putem posjeta/vježbi telecom kompaniji i putem Laboratorijskih vježbi.

Putem vježbi u telecom kompaniji studenti stiču spoznaje o funkcioniranju sistema i mreže mobilnih komunikacija – o saobraćaju, ponašanju mreže, upravljanju istom itd.

Kroz Laboratorijske vježbe, bazirane na korištenju MATLAB programskih paketa, studenti stiču praktična znanja iz procesa GSM interlivinga, GMSK modulacije i dr.

Program
  1.Osnove o mobilnih komunikacija (MK).

2.Tehnološka osnova celularnih MK-ja. Ponovna upotreba frekvencija. Geografska struktura celularnog sistema. Ćelija u celularnom mobilnom sistemu. Faktori mobilnosti. Povećanje kapaciteta.

3.Radio osnova MK-ja. Propagacija radio valova. Problemi u radio prenosu – slabljenje, feding, vremenska disperzija, vremensko poravnavanje. Tehnike za rješavanje problema u prenosu – diverziti, ekvalizacija i dr. Modeli predviđanja jačine signala – površina/površina, tačka/tačka i dr.

4.Procesiranje signala u MK-jama. Kodiranje govora. Kanalno kodiranje. Interliving. Multipleksiranje i modulacije u MK-jama. Radio kanali.

5.Sistemi mobilnih komunikacija. Struktura, funkcionalnosti,

6.karakteristikei i dr. terestrijalnih sistema 1G, 2G, 2,5G i 3G.

7.Arhitektura, karakteristike i namjena ostalih celularnih sistema tipa

8.DECT i TETRA.

9.Satelitski sistemi MK-ja. Orbitalni aspekt. Telekomunikacijski aspekt. Sistemi na GEO orbiti. Sistemi na LEO orbiti. Usluge satelitskuh sistema.

10.Mreže i usluge mobilnih komunikacija. Organizacija mreže. Planiranje, uspostavljanje, funkcioniranje i održavanje mreže. Upravljanje mrežom. Usluge mobilnih mreža i Billing sistemi.

11.Mreže i usluge MK-ja u BiH. Primjeri GSM, TETRA i DECT mreža.

12.Povezivanje terestrijalnih i satelitskih MK-ja. Opći aspekti povezivanja. Povezivanje zemaljskih 2G i 2,5G sistema sa satelitskim sistemima. Sprega satelitskih i zemaljskih 3G sistema.

13.Trendovi u mobilnim komunikacijama. Trendovi u sistemima i mrežama (terestrijalnim i satelitskim te njihovo povezivanje). Trendovi u uslugama (novi tipovi usluga, uslužne platforme, novi biznis modeli i dr.).

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);

2.N. Bilić: Mobilne radio komunikacije, skripta, ETF Sarajevo, 1999

3.N. Bilić: Mobilne radio komunikacije, Knjiga, ETF Sarajevo, u pripremi
Preporučena1.T. Rappaport: « Wireless communications «, N. York, 1996

2.W. Lee: "Mobile Cellular Telecommunications Systems", Mc Graw – Hill, N. York, 1989

3.A. Olsson: "Understanding Telecommunications", Ericsson – Telia, Stockholm ,1998

4.J. Gibson: "Mobile Communications", Handbook, CRC Press LLC, USA and Canada,1999

5.F. Muratore: "UMTS",, J. Wiley and sons, Chichester ,2001

Didaktičke metode
  Predavanja izvodi nastavnik i praćena su rješavanjem karakterističnih zadataka iz odgovarajuće oblasti (36 sati) na način koji omogućava da studenti ovladaju znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovoga kursa.

Kroz tutorijal (12 sati), u okviru kojega su studenti praćeni i vođeni od strane tutora, rješavaju se i drugi zadaci, uključujući i ispitne, tako da studenti što potpunije ovladaju metodologijom i tehnikom primjene naučene teorije.

U okviru vježbi (12 sati) studenti samostalno simuliraju i analiziraju segmente procesiranja signala i njegove pripreme za prenošenje radio kanalom (Laboratorijske vježbe), odnosno stiču osnovne spoznaje o funkcioniranju mreže MK-ja (posjeta/vježbe u telecom kompaniji).

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:

prisustvo satima predavanja i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;

izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;

Parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;

Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način:

odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova;

rješavanje zadataka za koje je unaprijed dato više odgovora od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke ostvaruje 5 bodova;

rješavanje jednog zadatka s otvorenim odgovorom; tačno urađen zadatak donosi 10 bodova.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa.

Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:

pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite,

usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita.

Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih ispita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.

Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora.



Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.