Mjerenja u telekomunikacijama (ETF TKI MT 3555)

Opšte informacije

Naziv kursa

Mjerenja u telekomunikacijama

Oznaka (šifra) predmeta

ETF TKI MT 3555

Studij

ETF-B

Odsjek

Telekomunikacije

Godina

3

Semestar

5

Tip

Izborni

ECTS

5

Ukupno sati nastave

55

Sati predavanja

42

Sati vježbi

13

Sati tutorijala

0

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Kurs ima za cilj studentima prezentirati teorijska i praktična znanja iz područja osnovnih električnih mjerenja i mjerenja u telekomunikacijama

Program
  Uvod u metrologiju. Osnovni mjeriteljski pojmovi. Fizikalne veličine i njihovo mjerenje. Sistemi mjernih jedinica. Nacionalne i međunarodne metrološke institucije. Mjerni postupci i metode mjerenja Mjerna sredstva i njihova podjela. Statičke metrološke karakteristike mjernih sredstava (mjerni opseg, tačnost, preciznost, razlaganje, osjetljivost, linearnost, stabilnost, ponovljivost, ulazna i izlazna impedansa). Dinamičke karakteristike mjernih sredstava (vrijeme odziva, frekvencijske karakteristike). Greške mjerenja, osnovne definicije. Sistematske i slučajne greške mjerenja. Tačnost i preciznost mjerenja. Aritmetička sredina rezultata mjerenja i standardna devijacija. Normalna (Gausova) raspodjela rezultata mjerenja. Studentova raspodjela rezultata mjerenja. Mjerna nesigurnost. Greške posredno mjerenih veličina. Standardna devijacija i nepouzdanost posredno mjerenih veličina. Osnovne karakteristike analognih električnih mjernih instrumenata, moment i protumoment, strujna i naponska konstanta. Proširenje strujnog i naponskog mjernog opsega. Instrumenti sa pokretnim namotajem. Elektrodinamički instrumenti. Elektrostatski instrumenti. Instrumenti na termičkoj osnovi. Analogni elektronski mjerni instrumenti. Selektivni elektronski voltmetar. Voltmetar sa logatiramskom skalom. Digitalni mjerni instrumenti. Osnovni sklopovi digitalnih mjernih instrumenata. Analogni osciloskop. Memorijski oscoloskop. Osciloskop sa uzorkovanjem. Digitalni osciloskop. Metode mjerenja i etaloni električnog napona i struje. Analizatori signala (izobličenja talasa, spektra i furijeovi analizatori). Mjerenje istosmjerne električne snage. Mjerenje NF snage. Mjerenje VF snage. Apsorpcioni vatmetri. Kalorimetarski vatmetri. Mjerenje parametara električnog kola (R,L,C). Analogni elektronski RLC metar. Mjerenje frekvencije i vremena. Sintetizatori frekvencije. Digitalni frekvencmetri. Mjerenje fazne razlike. Analogni i digitalni fazmetri. Instrumenti za RF mjerenja, generator signala, analizator frekventnog spektra, pojačala itd. Mjerenje snage i frekvencije radijacije. Mjerenje frekvencije gustoće snage. Mjerenja prilikom demodulacije signala. Mjerenja za sinhronizaciju.Mjerenje impedanse antene. Mostovi za mjerenje impedanse antene. Stojeći talas i SWR (standing wave ratio), SWR-metri. Određivanje rezonantne frekvencije antene. Određivanje /2 dužine kabla. Fiber optička mjerenja. Kvalitet servisa QoS, Termini i definicije prema međunarodnom standardu. ITU–T 08/93 Recommendation E.800. Modeli kvaliteta servisa.

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);

2.Alija Muharemović, Električna mjerenja, ETF Sarajevo 2005. god.

3.Joseph J. Carr, Elements of electronic Instrumentation and measurement 3rd ed., Prentice Hall Inc. 1996.
Preporučena1.Alija Muharemović, Irfan Turković, Električna mjerenja – Zbirka zadataka Sarajevo 1996.

2.Albert D. Helfrick, William D. Cooper, Modern electronic instrumentation and measurement techniques, Prentice Hall Inc. 1990.

Didaktičke metode
  Kurs se izvodi kroz direktna predavanja u auli. Predavanja su praćena izradom zadataka od strane nastavnika, s ciljem da studenti ovladaju instrumentima metodama uvedenim tokom prerdavanja.

Kroz tutorijal u okviru kojega su studenti praćeni i vođeni od strane tutora, rješavaju se i drugi primjeri i ispitni zadaci, tako da se već tokom izvođenja programa može stalno provjeravati dostignuti stupanj pripremljenosti studenta za polaganje završnog ispita. U okviru laboratorijskih vježbi studenti se eksperimentalno, samostalno, upoznaju sa mjerenjima električnih veličina.

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:

prisustvo satima predavanja, tutoriala i vježbi: donosi 10 bodova, pri čemu student koji više od tri puta izostane s predavanja i/ili tutoriala i vježbi, ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;

izrada domaćih zadaća i laboratorijskih vježbi donosi maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada 4 domaće zadaće i 10 laboratorijskih vježbi ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;

parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit, donosi do 20 bodova;

Parcijalni ispit koji traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način:

odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova,

rješavanje jednog zadatka sa otvorenim odgovorom, tačno rješavanje ovog zadatka donosi 10 bodova,

rješavanje zadataka za koji je dato više odgovora, od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve ovakve postavljene zadatke, ostvaruje 5 bodova.

Student koji je tokom trajanja semestra, ostvario manje od 20 bodova, ponovo upisuje ovaj kurs.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova, pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit se sastoji iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita i domaćih zadaća, te odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme obrađene unutar kursa.

Usmeni završni ispit može donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu zvršnu ocjenu, on na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimalni broj bodova, pristupa usmenom popravnom ispitu.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, obavezno pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na sljedeći način:

pismeni dio, koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) tokom polaganja parcijalnih ispita.

usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao i usmeni dio završnog ispita.

Usmenom dijelu popravnog ispita, može pristupiti student koji je nakon pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor se sastoji od bodova ostvarenih po osnovu prisustva nastavi, izradi domaćih zadaća, polaganja parcijalnog ispita koji je urađen pozitivno i polaganja pismenog dijela popravnog ispita.

Usmeni popravni ispit može donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu zvršnu ocjenu, on na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimalni broj bodova, ponovo upisuje ovaj kurs.

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora.

Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.