Softverski inženjering (ETF TKI SI 3545)

Opšte informacije

Naziv kursa

Softverski inženjering

Oznaka (šifra) predmeta

ETF TKI SI 3545

Studij

ETF-B

Odsjek

Telekomunikacije

Godina

3

Semestar

5

Tip

Izborni

ECTS

5

Ukupno sati nastave

55

Sati predavanja

35

Sati vježbi

20

Sati tutorijala

0

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Kurs ima za cilj studentima prezentirati osnovne koncepte objektno orijentisanog softvera i softver in�enjeringa.<br>
Studenti stječu teorijska i praktična znanja iz metoda realizacije objektno orjentisanog softvera i upravljanja procesom softver in�enjeringa.<br>

Program
  1.Područje va�enja softverskog inženjeringa: Istorijski aspekti. Ekonomski aspekti. Aspekti odr�avanja. Zahtjevi, analize i aspekti dizajna. Aspekti timskog razvoja. Faze planiranja, testiranja i dokumentovanja. Objektno-orijentisana paradigma.<br>
2.Softverski life-cycle modeli: Razvoj softvera u teoriji. Iteracija i inkrementacija. Komparacija life-cycle modela.<br>
3.Tok softvera: Ujedinjeni tok. Zahtjevi, analiza, dizajn, implementacija i testiranje radnog toka. Pobolj�avanje softverskog procesa.<br>
4.Izbor tima, alata i testiranje: Organizacija timova. Izabrane i pogodne timske organizacije. Metrike softvera. Verzije softvera. Nivo pouzdanosti softvera. Tesiranje softvera.<br>
5.Moduli i objekt: Kohezija. Interakcija. Enkapsulacija podataka. Naslijeđe, polimorfizam i dinamičko poveziavnje.<br>
6.Mogućnost ponovne upotrebe i nosivost.<br>
7.Tehnike arhiviranja<br>
8.Planiranje i predviđanje: Planiranje i tok softvera. Predviđanje trajanja i tro�kovi. Plan upravljanja komponentama softverskog projekta. Planiranje testiranja. Zahtjevi obuke. Plan upravljanja testiranja softverskog projekta. Problemi.<br>
9.Radni tokovi �ivotnog ciklusa softvera: Određivanje potreba klijenta. Pregled zahtjeva radnog toka. Biznis model. Inicijalni biznis model. Testiranje radnog toka. Alati. Metrike za zahtjeve radnog toka.<br>
10.Klasična analiza: Ciljevi učenja. Specifikacija dokumenta. Neformalna specifikacija. Strukturna sistemska analiza. Druge poluformalne tehnike. Testiranje za vrijeme klasične anlize. Metrike za klasični analizu. Plan upravljanja.<br>
11.Objektno-orijentisana analiza: Ciljevi učenja. Radni tok analize. Ekstrahovanje klasa entiteta. Slučaj studije problema lifta (objektno orijentisana analiza, funkcionalno modeliran je, modeliranje klasa entiteta, dinamičko modeliranje). Testiranje radnog toka. Alati.<br>
12.Dizajn: Dizajn i apstrakcija. Analiza toka podataka. Analize transakcije. Podatkovno orijentisani dizajn. Objektno orijentisani dizajn. Dizajn radno toka. Test radnog toka dizajna. Tehnika dizajna realnog vremena. Alati za dizajn. Izazovi. Problemi<br>
13.Implementacija: Izbor programskog jezika. Jezici četvrte generacije. Standardi kodiranja. Integracija. Implementacija. Testiranje. Inspekcija koda. Potencijalni problemi. Upravljanje aspektima testiranja. Integralno testiranje. Produktno testiranje. Prijemno testiranje. Alati i metrike za implementaciju<br>
14.Odr�avanje: Zahtjevi programerima. Upravljanje odr�avanjem postisporučenom periodu. Odr�avanje objektno orijentisanog softvera. Naličje in�enjeringa. Metrike za postisporučeno odr�avanje. <br>
15.UML: Dijagrami klase. Kori�tenje dijagrama. Pregled UML dijagrama. UML iteracije. Unapređenje čitanja. Ključ trajanja. Problemi. <br>
16.Primjeri: Analize, dizajna, implemenatcije (Java, C++) i testiranja dizajna.<br>

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);<br>
2.Ivar Jacobson "Object-Oriented Software Engineering", Addison Wesley, Edition 2004<br>
Preporučena1.BERTRAND MEYER "Object-Oriented Software Construction", Second Edition, ISE Inc., Santa Barbara<br>

Didaktičke metode
  Tokom direktnih predavanja u sali prezentiraju se teorijski aspekti baznih i slo�enih koncepata objektno orijentisane analize;<br>
Predavanja su podržana postavljanjem i rješavanjem zadataka, problema i projekata koji ilustruju izlo�ene teorijske koncepte;<br>
Kroz domaće zadaće i parcijalne ispite kontinuirano se provjerava stepen pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovog kursa.<br>

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:<br>
prisustvo satima predavanja, tutoriala i vje�bi: donosi 10 bodova, pri čemu student koji vi�e od tri puta izostane s predavanja i/ili tutoriala i vježbi, ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;<br>
izrada domaćih zadaća i laboratorijskih vježbi donosi maksimalno 10 bodova; predviđeno je minimalno 10 izrada domaćih zadaća i odbrana laboratorijskih vježbi ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;<br>
parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit, donosi do 20 bodova. <br>
Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način:<br>
Odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova;<br>
Rje�avanje jednog zadatka sa otvorenim odgovorom, tačno rje�avanje ovog zadatka donosi 10 bodova;<br>
Rje�avanje zadataka za koji je dato vi�e odgovora, od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve ovakve postavljene zadatke, ostvaruje 5 bodova.<br>
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova, ponovo upisuje ovaj kurs.<br>
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i vi�e bodova, pristupa usmenom zavr�nom ispitu; ovaj ispit se sastoji iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita i domaćih zadaća, te odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme obrađene unutar kursa. <br>
Usmeni zavr�ni ispit mo�e donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu zavr�nu ocjenu, on na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimalni broj bodova, pristupa usmenom popravnom ispitu.<br>
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i vi�e bodova, a manje od 40 bodova, obavezno pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na sljedeći način:<br>
Pismeni dio, koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student pola�e zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i vi�e bodova) tokom polaganja parcijalnih ispita;<br>
Usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao i usmeni dio zavr�nog ispita.<br>
Usmenom dijelu popravnog ispita, mo�e pristupiti student koji je nakon pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i vi�e bodova; ovaj skor se sastoji od bodova ostvarenih po osnovu prisustva nastavi, izradi domaćih zadaća, polaganja parcijalnog ispita koji je urađen pozitivno i polaganja pismenog dijela popravnog ispita.<br>
Usmeni popravni ispit mo�e donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu zavr�nu ocjenu, on na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimalni broj bodova, ponovo upisuje ovaj kurs.<br>

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita, student mo�e koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rje�avanja zadataka. Nije dozvoljeno kori�tenje drugih bilje�ki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim d�epnog elektronskog kalkulatora.<br>
<br>
Zadaci koje student treba rije�iti na ispitu su istog tipa kao oni rje�avani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.<br>