Teorija prometa (ETF TKI TP 3555)

Opšte informacije

Naziv kursa

Teorija prometa

Oznaka (šifra) predmeta

ETF TKI TP 3555

Studij

ETF-B

Odsjek

Telekomunikacije

Godina

3

Semestar

5

Tip

Izborni

ECTS

5

Ukupno sati nastave

55

Sati predavanja

35

Sati vježbi

10

Sati tutorijala

10

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Kurs ima za cilj studentima prezentirati osnovne koncepte teorije prometa.

Studenti stječu teorijska i praktična znanja iz teorije prometa i prometnog inženjeringa. Upoznaju se sa matematskim modeliranjem podsistema i mreža, simulaciojm i mjerenjem prometa.

Program
  1.Telekomunikacijski promet. Modeliranje TK sistema. Struktura sistema. Statističke osobenosti prometa. Modeli. Konvencionalni telefonski sistemi. Komunikacione mreže. ITU preporuke u teleprometu. Karakteristike zahtjeva prometa. GoS ciljevi. Kontola i dimenzioniranje prometa.

2.Koncepti prometa i GoS. Koncept prometa i prometne jedinice (Erlang). Varijacije prometa i ČGO. Koncept blokiranja. Generisanje prometa i reakcije pretplatnika. GoS i QoS.

3.Osnovne raspodjele iz teorije vjerovatnoće i statistika. Funkcije raspodjele. Kombinacije slučajnih varijabli. Stohastička suma.

4.Vremenska raspodjela. Eksponencijalna raspodjela. Kosa raspodjela. Ravna raspodjela. Ostale vremenske raspodjele. Posmatranja životnog vijeka vjerovatnoće.

5.Poissonov proces. Procesi stuzanja. Stohastički procesi. Karakteristike Poisson-ovog procesa. Raspodjela Poisson-ovog procesa. Osobine Poisson-ovog procesa. Generalizovani stacionarni Poisson-ov proces.

6.Markovljevi lanci. Markovljevi lanci s diskretnim parametrom. Markovljevi lanci s kontinuiranim parametrom. Procesi rađanja i umiranja.

7.Osnove teorije posluživanja. Osnovni sistemi posluživanja. Odabrani prometni modeli. Napredni prometni modeli.

8.Erlangov sistem kašnjenja. B-formula. Poisson-ova raspodjela. Skraćena Poisson-ova raspodjela. Standardne procedure, Standardne procedure za dijagrame prelaznog stanja. Evaluacija Erlang-ove B-formule. Principi dimenzioniranja.

9.Sistemi gubitaka sa potpunom dostupnošću. Binomialna raspodjela. Engset raspodjela. Evaluacija Engset-ove formule. Pascal raspodjela.

10.Teorija prelivanja. Ekvivalentni slučajni prometni metod. Frederics&Hajward-ov model. Metode bazirane na slučajnim procesima. Aproksimativne metode za sisteme prelivanja. Optimalni dizajn za alternativno rutiranja. Numeričke analize.

11.Multidimenzionalni sistemi gubitaka.

12.Sistemi čekanja u repovima.

13.Dijeljeni sistemi.

14.Sistemi kašnjenja. Erlangov sistem kašnjenja M/M/n. Karakteristike prometa u sistemima kašnjenja.

15.Mrežni modeli. Metode optimizacije i popravke modela.

16.Dimenzioniranje telekomunikacijskih mreža. Matrice prometa. Topologije. Principi rutiranja. Egzaktne metode end-to-end kalkulacije. Kontrola opterećenja i servisna zaštita.

17.Simulacije prometa. Metode simulacije. Generisanje slučajnih brojeva. Metode analize rezultata.

18.Prometni inženjering.

19.Mjerenja prometa. Mjerni principi i metode. Teorija uzorkovanja. Numerički primjeri.

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);

2.Robert B. Cooper : Introduction to Queueing Theory, Second Edition, North Holland
Preporučena1.Villy B. Iversen “TELETRAFFIC ENGINEERING” Geneva, January 2005

Didaktičke metode
  Tokom direktnih predavanja u sali prezentiraju se teorijski aspekti telekomunikacijskog prometa, vjerovatnoće i stohastičkih procesa, osnova teorije posluživanja i prometnog inženjeringa;

Predavanja su podržana postavljanjem i rješavanjem zadataka, problema i projekata koji ilustruju izložene teorijske koncepte;

Kroz domaće zadaće i parcijalne ispite kontinuirano se provjerava stepen pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovog kursa.

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:

Prisustvo satima predavanja, tutoriala i vježbi: donosi 10 bodova, pri čemu student koji više od tri puta izostane s predavanja i/ili tutoriala i vježbi, ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;

Izrada domaćih zadaća i laboratorijskih vježbi donosi maksimalno 10 bodova; predviđeno je minimalno 10 izrada domaćih zadaća i odbrana laboratorijskih vježbi ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;

Parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit, donosi do 20 bodova.

Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način:

Odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova;

Rješavanje jednog zadatka sa otvorenim odgovorom, tačno rješavanje ovog zadatka donosi 10 bodova;

Rješavanje zadataka za koji je dato više odgovora, od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve ovakve postavljene zadatke, ostvaruje 5 bodova.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova, ponovo upisuje ovaj kurs.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova, pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit se sastoji iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita i domaćih zadaća, te odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme obrađene unutar kursa.

Usmeni završni ispit može donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu završnu ocjenu, on na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimalni broj bodova, pristupa usmenom popravnom ispitu.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, obavezno pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na sljedeći način:

Pismeni dio, koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) tokom polaganja parcijalnih ispita;

Usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao i usmeni dio završnog ispita.

Usmenom dijelu popravnog ispita, može pristupiti student koji je nakon pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor se sastoji od bodova ostvarenih po osnovu prisustva nastavi, izradi domaćih zadaća, polaganja parcijalnog ispita koji je urađen pozitivno i polaganja pismenog dijela popravnog ispita.

Usmeni popravni ispit može donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu završnu ocjenu, on na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimalni broj bodova, ponovo upisuje ovaj kurs.

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora.



Zadaci koje student treba riješiti uključujući i lakše projektne zadatke na ispitu su istog tipa kao oni što su rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.