Analogna elektronika (ETF AEO AE 2360) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Analogna elektronika |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF AEO AE 2360 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Automatika i elektronika |
Godina | 2 |
Semestar | 3 |
Tip | Obavezni |
ECTS | 3 |
Ukupno sati nastave | 60 |
Sati predavanja | 39 |
Sati vježbi | 16 |
Sati tutorijala | 5 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Cilj kursa je ilustrirati analogne sklopove i uvesti metodologije relevantne za njihov proračun. Poseban naglasak se stavlja na bazna znanja koja se odnose na pojačavače, negativnu povratnu spregu u pojačavačima i na ilustriranje mogućnosti njihove implementacije putem najmodernijih poluprovodničkih tehnologija. Na kursu se razmatraju i linearni integrirani krugovi, linearni i nelinearni sklopovi napravljeni na njihovoj bazi. | |
Program |
|
| 1.Pojačavači: Tranzistor na niskim frekvencijama. Hibridni model tranzistora (h-parametri) u spoju ZB, ZE i ZC. Analiza tranzistorskog pojačavača korištenjem h-parametara (proračun ulaznog otpora, strujnog pojačanja, naponskog pojačanja, pojačanja snage i izlaznog otpora). Emitersko sljedilo. Stabilizacija radne tačke tranzistora i termička stabilizacija. Klasifikacija pojačavača, Frekvantni odziv, Bode-ovi dijagrami, Odziv na jediničnu i impulsnu pobudu. 2.RC pojačavači: Odziv RC pojačavača na niskim, srednjim i visokim frekvencijama, Šum. 3.Povratna sprega pojačavača: Osnovni koncept, Pojačavač sa negativnom povratnom spregom, Metod za analizu pojačavača sa povratnom spregom. 4.Istosmjerni pojačavači. Linearni integrirani krugovi, Osnovni pojmovi, Parametri linearnih integriranih krugova, Osnovni pojačavački spojevi sa linearnim integriranim krugovima, Invertirajući spoj, Neinvertirajući spoj, Diferencijalni spoj, Zaštita linearnih integriranih krugova, Diferencijalna pojačala sa diferencijalnim ulazom i diferencijalnim izlazom, Nelinearni sklopovi sa linearnim integriranim krugovima, Ograničavači, Sklop za dobijanje apsolutne vrijednosti, Sklopovi za logaritmiranje, Komparatori. 5.Oscilatori: Frekventni odziv, Colpitts-ov, Hartley-ev i oscilator sa Wien-ovim mostom, Kristalni oscilatori. 6.Aktivni filtri. (Niskopropusni, visokopropusni, pojasnopropusni, pojasnonepropusni filter). |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB site-u Fakulteta). 2.P. Biljanović: Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 1989. 3.Dragoljub Milatović:Elektronski sklopovi, Svjetlost Sarajevo, 1986. |
| Preporučena | 1.Millman and Halkias: "Integrated Electronics: analog and digital circuits and systemsâ€, Mc Graw Hil 1972. |
Didaktičke metode |
|
| Predavanja se izvode direktno u sali i praćena su rješavanjem zadataka koje izvodi nastavnik (39 sati). Zadaci se sastoje u analizi i sintezi elektroničkih sklopova baziranih na tranzistorima i diodama. Cilj je studentima omogućiti da samostalno analiziraju i projektiraju jednostepene i višestepene pojačavače. Drugi primjeri i ispitni zadaci razmatraju se i rješavaju tokom tutorijala, na način da se već tokom izvođenja programa može stalno primjenjivati dostignuti stupanj pripremljenosti studenta da ovladaju znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovog kursa (5 sati). | |
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: prisustvo satima predavanja i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane sa predavanja i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovom osnovu; - izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra; - parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova; Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način: - odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova; - rješavanje zadataka za koje je unaprijed dato više odgovora od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke ostvaruje 5 bodova; - rješavanje jednog zadatka s otvorenim odgovorom; tačno urađen zadatak donosi 10 bodova. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadatka sa parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa. Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: - pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite, - usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustva nastavi, izradi domaćih zadaća, polaganju parcijalnih sipita i polaganju pismenog dijela popravnog ispita. Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs |
|
Napomene |
|
| ... | |