Senzori i pretvarači (ETF AEO SP 2345)

Opšte informacije

Naziv kursa

Senzori i pretvarači

Oznaka (šifra) predmeta

ETF AEO SP 2345

Studij

ETF-B

Odsjek

Automatika i elektronika

Godina

2

Semestar

3

Tip

Obavezni

ECTS

4

Ukupno sati nastave

45

Sati predavanja

30

Sati vježbi

5

Sati tutorijala

10

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Cilj ovog kursa je da studentima omogući da se upoznaju sa principima mjerenja neelektričnih veličina, sa metodama mjerenja i sa fizikalnim principima rada senzora i mjernih pretvarača. Kroz ovaj kurs studenti treba da nauče specifične osobine pojedinih pretvarača, njihove relativne prednosti i ograničenja što će im omogućiti da izvrše izbor tipa pretvarača za neke od tipičnih primjena mjernih pretvarača koje se susreću u praksi. Naglasak se kroz ovaj kurs stavlja na mjerenje onih fizikalnih veličina koje su relevantne za upravljanje tehnoloških procesa. 

Program
  1.Dinamičke karakteristike mjernog sistema, prijenosna funkcija, sistemi prvog reda, sistemi drugog reda, step odziv sistema prvog i drugog reda, frekventna karakteristika sistema prvog i drugog reda, dinamičke greške u mjernim sistemima, metodi dinamičke kompenzacije. 

2.Pouzdanost mjernih sistema, vrste pouzdanosti, kvantitativne karakteristike i pokazatelji pouzdanosti, eksponencijalni zakon raspodjele, metode povećanja pouzdanosti mjernih uređaja. 

3.Mjerenje sile i naprezanja, mjerne trake; princip rada, oblici mjernih traka i materijali za njihovu obradu, uticaj temperature, kompenzacija, elastični elementi za mjerenje sile. 

4.Mjerenje pomjeraja; interfereometri, potenciometarski pretvarač, pretvarač na bazi strune, induktivni pretvarači, LVDT, apsolutni enkoder. 

5.Mjerenje brzine; tahogenerator, inkrementalni enkoder. 

6.Mjerenje pritiska; apsolutne metode, manometri sa tečnostima, pretvarači na bazi elastične deformacije.  

7.Mjerenje brzine i protoka fluida, sistemi za apsolutnu kalibraciju mjerila protoka, turbinska mjerila, mjerenje pomoću cijevi sa suženjem, indukcioni pretvarači, vrtložna mjerila protoka. 

8.Mjerenje temperature; gasni termometar, temperaturne skale, bimetalni termometri, metalni otporni termometri, termistori, termoparovi. 

9.Mjerenje nivoa; kontinualno mjerenje nivoa, kapacitivni davači, pneumatsko mjerenje nivoa, diskretni metode mjerenja nivoa. 

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB site-u Fakulteta). 

2.M. Popović, Senzori i mjerenja, Viša elektrotehnička škola u Beogradu, Beograd, 2000. 

3.D. Stanković, Fizikalno tehnička mjerenja, Univerzitet u Beogradu, 1997. 

4.J. Carr, Sensors and Circuits, Prentice Hall, New Jersey, 1993.
Preporučena...

Didaktičke metode
  Kurs se izvodi kroz tri vrste aktivnosti: 

- predavanja koja se izvode u auli praćena su rješavanjem zadataka koje izvodi nastavnik (30 sati). 

- laboratorijske vježbe u okviru kojih će studenti neposredno vršiti mjerenja i provjeravati koncepte izložene kroz predavanja (5 sati). 

- tutorijal u okviru kojeg se pod vodstvom tutora rješavaju i drugi zadaci uključujući zadatke sa ranijih rokova (10 sati).

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: 

- prisustvo satima predavanja i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi. Svim časovima laboratorijskih vježbi studenti su obavezni prisustvovati. 

- izrada domaćih zadaća i laboratorijske vejžbe: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra, koje nose do 5 bodova; 5 uspješno obavljenih laboratorijskih vježbi takođe nose do 5 bodova. 

- parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki parcijalni ispit donosi do 20 bodova. 

Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način: 

Odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova; 

Rješavanje zadataka za koje je unaprijed dano više odgovora od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke ostvaruje 5 bodova. 

Rješavanje jednog zadatka s otvorenim odgovorom; tačno urađen zadatak donosi 10 bodova. 

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. 

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadatka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na pitanja koja se odnose na teme kursa.  

Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. 
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: 

- pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite. 

- usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. 

Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih ispita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. 

Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova.
Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.

Napomene
  ...