Praktikum elektrotehnike i elektronike (ETF AEI PEE 2450) |
Opšte informacije |
Naziv kursa | Praktikum elektrotehnike i elektronike |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF AEI PEE 2450 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Automatika i elektronika |
Godina | 2 |
Semestar | 4 |
Tip | Izborni |
ECTS | 4 |
Ukupno sati nastave | 50 |
Sati predavanja | 11 |
Sati vježbi | 39 |
Sati tutorijala | 0 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
| | Cilj kursa je upoznavanje studenta sa osnovnim tehnikama eksperimentiranja u elektronici i elektrotehnici, te osposobljavanje studenta za samostalan rad sa elektroničkim instrumentarijem, mjernom opremom, za korištenje elektroničkim komponentama i krugovima. Poseban akcent se stavlja na samostalan rad studenta, ispravan pristup izvorima napajanja, posebno rad u okruženju 0,4kV naponske mreže. Studenti se dalje upoznaju sa upotrebom softverskih alata za projektiranje u elektronici i elektrotehnici, standardima i normama, izradom elektroničke i elektrotehničke dokumentacije. |
Program |
| | 1.Elektronički instrumentarij. <br /><br>2.Osciloskop. Generator funkcija. Instrumenti. <br /><br>3.Snimanje prenosnih karakteristika elektroničkih komponenti i sklopova. <br /><br>4.Diode. Tranzistori. Termistori. Pojačavači. <br /><br>5.Napredno projektiranje u elektronici. <br /><br>6.CAD alati.Izrada elektroničkih šema.Simboli. Standardi. Projektiranje i izrada štampanih ploča. <br /><br>7.Napredno projektiranje u elektrotehnici. <br /><br>8.Snimanje amplitudno-frekventnih i fazno-frekventnih karakteristika elektronskih sklopova. <br /><br>9.Pojačavači. Filtri: pasivni i aktivni. <br /><br>10.Realizacija izvora istosmjernog napona. <br /><br>11.Linearni naponski regulator sa tranzistorima. <br /><br>12. Realizacija generatora sinusnog valnog oblika. <br /><br>13.Oscilatori. Pozitivna povratna sprega. <br /><br>14.Realizacija generatora relaksacionih impulsa. <br /><br>15.Multivibratori sa diskretnim komponentama. <br /><br>16.Realizacija spojeva na bazi operacionih pojačavača. <br /><br>17.Pojačavač, sumator, diferencijator, integrator, komparator. <br /><br>18.Elektronička realizacija regulatora. <br /><br>19.P,PI. Dvopoložajni regulatori. Povratna sprega. <br /><br>20.Samostalna izrada zadatka |
Literatura |
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB site-u Fakulteta). <br /><br>2.Skripta: 'Praktikum za elektroniku i elektrotehniku' <br /><br>3.Robert Brekalo, 'Projektiranje tiskanih pločica skupom programskih alata ACCEL EDA' |
| Preporučena | ... |
Didaktičke metode |
| | orijska oprema studenti izvode samostalno. Poslije toga studenti dobijene rezultate pridružuju pripremi te formiraju završni izvještaj koji se ocjenjuje. NKurs se izvodi kroz pripremno predavanje u auli organizirano za sve studente po jedan sat za svaku nastavnu jedinku (11 sati). Po osnovu navedene pripreme studenti izvrše odgovarajući numerički proračun, te izvrše potrebne simulacije u nekom od programa za simulaciju u elektronici (EWB). Dobijene rezultate studenti prezentiraju u pisanoj formi u obliku pripreme za laboratorijsku vježbu. Zatim studenti organizirani u grupe realiziraju nastavnu jedinku u Laboratoriju za elektroniku i elektrotehniku (33 sati). Sve nastavne jedinke za koje postoji odgovarajuća laborata kraju semestra svaki student radi samostalno elektronički sklop (6 sati). |
Način provjere znanja |
| | Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema sljedećem sistemu: <br /><br>Prisustvo satima predavanja i laboratorijskih vježbi donosi 10 bodova, pri čemu student koji tri puta izostane sa pripremnih predavanja nemože ostvariti bodove po ovoj osnovi. Svaka opravdano propuštena laboratorijska vježba (za bolest - potrebno ljekarsko uvjerenje) se mora nadoknaditi (ukupan broj vježbi koje se mogu nadoknaditi nemože biti veći od dvije). Student bez ispravno urađene pripreme nemože pristupiti laboratorijskoj nastavi. Pristup završnom ispitu može ostvariti samo student koji je odradio sve vježbe. <br /><br>Pripreme za vježbe uz izvještaje čine domaće zadaće i iste se ocjenjuju sa maksimalno 6 bodova. Broj priprema/izvještaja iznosi 11. Samostalno izrađen sklop studenta može se ocijeniti sa maksimalno 4 boda. <br /><br>Parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi do 20 bodova. <br /><br>Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na sljedeći način: <br />odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti vlada li student osnovnim pojmovima i teorijskim fenomenima koji se obrađuju u okviru kursa, (ovaj dio se ocjenjuje do maksimalno 5 bodova); <br /><br>Rješavanje numeričkih primjera koji demonstiraju mjerne metode i instrumentarije korištene u okviru kursa, (ovaj dio se ocjenjuje do maksimalno 5 bodova); <br /><br>Analiza i prezentacija rezultata dobijenih mjerenjem- crtanje dijagrama i njihova analiza. (ovaj dio se ocjenjuje do maksimalno 5 bodova); <br /><br>Izbor mjernih metoda: prema postavljenom problemu student treba odabrat mjernu metodu i prezentirati šemu mjerenja. (ovaj dio se ocjenjuje do maksimalno 5 bodova); <br /><br>Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovo upisuje ovaj kurs. <br /><br>Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova, pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj se ispit sastoji iz ocjenjivanja samostalnog rada studenta. Student dobiva jedan od jedanaest zadataka koje je imao u toku kursa, isti samostalno rješava (priprema, mjerenja, analiza, izvještaj) te kroz razgovor sa nastavnikom na temu tog zadatka demonstrira svoje znanje. <br /><br>Usmeni završni ispit može donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu završnu ocjenu na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova (dobiveni korektni rezultati u postupku mjerenja). Student koji ne ostvari minimalan broj bodova, pristupa usmenom popravnom ispitu. <br /><br>Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, obavezno pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit organiziran je na sljedeći način: <br /><br> - pismeni dio, koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu u okviru parcijalnih ispita (10 i više bodova). <br /><br> - usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao i usmeni dio završnog ispita. <br /><br>Usmenom dijelu popravnog ispita, može pristupiti student koji je nakon pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor se sastoji od bodova ostvarenih po osnovu prisustva nastavi, izrade domaćih zadaća, polaganja parcijalnog ispita koji je urađen pozitivno i polaganja pismenog dijela popravnog ispita. <br /><br>Usmeni popravni ispit može donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu završnu ocjenu, na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari minimalan broj bodova ponovo upisuje ovaj kurs. |
Napomene |
| | Prilikom polaganja pismenog ispita, studentu nije dozvoljeno korištenje bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala. <br>Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala. |