Računarske arhitekture (ETF RIO RA 2460) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Računarske arhitekture |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF RIO RA 2460 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Računarstvo i informatika |
Godina | 2 |
Semestar | 4 |
Tip | Obavezni |
ECTS | 5 |
Ukupno sati nastave | 60 |
Sati predavanja | 40 |
Sati vježbi | 20 |
Sati tutorijala | 0 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Svrha ovog predmeta je uvođenje studenta u principe različitih vrsta i namjena računarskih arhitektura. On ima za cilj da pomogne studentima u razumjevanju strukture i načina rada savremenih mikroprocesora opšte i specijalne nemjene (DSP, mikrokontroleri, grafički procesori), viseprocesorskih i višeračunarskih struktura, kao i mjerenja njihovih performansi i određivanja uskih grla | |
Program |
|
| Uvod u računarske arhitekture - performanse i podjele, kvantitativni principi dizajna računara, arhitektura skupa instrukcija, protočne strukture, hazardi, paralelizam na nivou instrukcija, podrška kompajlera u povećanju paralelizma na nivou instrukcija, podrška hardvera u povećanju paralelizma na nivou instrukcija, hijerajhija memorije, paralelne računarske arhitekture, projektovanje paralelenih računara, načini povezivanja komponenti sistema, mreže za povezivanje, preklopnici, performanse paralelnih računara, keš koherencija i konzistencija u distribuiranim sistemima, message passing protocol, klasteri, grid. | |
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta); 2.J.L. Hennessy, D.J. Patterson:â€Computer Architecture: A Quantitative Approachâ€, 3 izdanje., Morgan Kaufman 3.David Patterson A., John Hennessy L.:â€Computer organization and design, the hardware/software interfaceâ€, 3 izdanje. Morgan-Kaufmann |
| Preporučena | 1.Andrew S. Tanenbaum:â€Structured Computer Organizationâ€, 4 izdanje, Prentice Hall, 1999. 2.Skripta sa predavanjima. |
Didaktičke metode |
|
| U prvoj polovini kursa, kroz predavanja, bit će prezentirana osnovni koncepti projektovanja savremenih procesora, na osnovu kojih će se kasnije jednostavnije razumjevati, na njima bazirani, računarski sistemi. U drugom dijelu kursa, predavanja su fokusirana na složenije računarske sisteme - višeprocesorske i višeračunarske, čije komponente su detaljno analizirane u prvom dijelu. Vježbe u laboratoriji imaju za cilj da, pomoću savremenih alata za mjerenje performansi hardvera, demonstriraju performanse jednoprocesorskih (prva polovina kursa) i višeračunarskih/klasterskig/grid sistema. Osim toga, tokom vježbi, studenti će, koristeći znanja stečena na predavanjima, riješavati i druge probleme. |
|
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: - prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi; - izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra; - parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova; Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa. Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: - pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite, - usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs. |
|
Napomene |
|
| Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora. Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala. |
|