Električni krugovi 2 (ETF TKO EK2 2375)

Opšte informacije

Naziv kursa

Električni krugovi 2

Oznaka (šifra) predmeta

ETF TKO EK2 2375

Studij

ETF-B

Odsjek

Telekomunikacije

Godina

2

Semestar

3

Tip

Obavezni

ECTS

6

Ukupno sati nastave

75

Sati predavanja

49

Sati vježbi

6

Sati tutorijala

20

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Cilj kursa je dati osnovna znanja vezana za modeliranje i analizu linearnih vremenski neovisnih električnih krugova na prostoperiodični, eksponencijalnoperiodični i složenoperiodični pobudni signal. Razmatraju se oscilatorni električni krugovi i pasivni filtri. Kurs, također, obrađuje podužne i poprečne nesimetrije u trofaznom sistemu tretirane pomoću simetričnih komponenata i analizu električnih krugova s raspodjeljenim parametrima. Koristi se slijedeći matematički aparat: Rješavanje diferencijalnih i algebarskih jednačina, Fourierovi redovi i Laplaceova transformacija. 

Program
  1.Analiza linearnih vremenskih nepromjenljivih krugova prvog reda: rješavanje krugova sa poznatim početnim vrijednostima, sopstveni odziv krugova prvog reda iz stanja mirovanja, kompletni odziv krugova prvog reda. 
2.Analiza linearnih vremenskih nepromjenljivih krugova drugog reda: prirodni odziv RLC kruga, prinudni odziv krugova drugog reda, kompletan odziv krugova drugog reda. 
3.Rješavanje odziva linearnih vremenski neovisnih električnih krugova pomoću Laplasove transformacije. 
4.Oscilatorni električni krugovi.  
5.Rezonancija: prosti rezonantn krug, rezonantni krug sa nesavršenom zavojnicom; rezonantni krug sa nesavršenim kondenzatorom. 
6.Antirezonancija: prosti antirezonantni krug, antirezonantni krug sa nesavršenim kondenzatorom, antirezonantni krug sa nesavršenom zavojnicom. 
7.Rješavanje stacionarnog odziva linearnih vremenski neovisnih električnih krugova na složeno-periodični pobudni signal pomoću Furijeovog reda. 
8.Trofazni sistema - matrična interpretacija, simetrične komponente, podužne i poprečne nesimetrije. 
9.Pasivni električni filtri: filtri niskih i visokih frekvencija, propusnici i nepropusnici opsega frekvencija, filtri sa izvedenim ćelijama. 
10.Analiza električnih krugova sa raspodjeljenim parametrima: prijenosni sistemi - električni vodovi.

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta); 
2.M. Kušljugić, M. Hajro: "Analiza električnih kola u vremenskom domenu", Univerzitet u Tuzli, 2005. 
3.S. Milojković: "Teorija električnih kola", Svjetlost Sarajevo, 1989.
Preporučena1.B. Reljin: "Teorija električnih kola I i II", Akademska misao, Beograd 2000. 
2.D.E.Scott: "An Introduction to Circuit Analysis: A System Approach", McGraw Hill, 1987. 
3.T.H. Glisson: "Introduction to System Analysis", McGraw Hill, 1985.

Didaktičke metode
  Kurs se izvodi kroz tri vrste aktivnosti: 
- predavanja u amfiteatru za sve studente, koje drži profesor, gdje se izlažu teoretski aspekti analize električnih krugova praćeno postavljanjem i rješavanjem numeričkih zadataka; predavanja se izvode u periodu od prve do šeste i od osme do trinaeste nedelje semestra. 
- tutorijal u okviru kojega se pod vodstvom i pratnjom tutora, rješavaju i drugi zadaci uključujući i zadatke sa prethodnih ispitnih rokova s ciljem boljeg razumijevanja izloženog teoretskog gradiva i razumijevanja prezentiranih koncepta analize električnih vremenski neovisnih krugova; studenti se dijele u manje grupe, a tutorijal se izvodi u periodu od treće do sedme i od desete do četrnaeste sedmice semestra, sa dva sata po sedmici. 
- vježbe u laboratoriji kojim se eksperimentalno i virtualno demonstriraju teoretski koncepti prezentirani na predavanjima; nakon što se na predavanjima obrade prve dvije tačke programskog sadržaja studenti rade prvu laboratorijsku vježbu, u trajanju od 2 sata, iz oblasti analize prelaznih procesa u električnim krugovima; pred kraj semestra se organizira još jedna laboratorijska vježba, od 2 sata, iz oblasti analize linearnih električnih krugova sa složeno-periodičnim pobudama. 

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema sljedećem sistemu: 
- prisustvo satima predavanja, i tutorijala - 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja, i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi; 
- izrada domaćih zadaća i laboratorijske vježbe - maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada 6 domaćih zadaća, pri čemu svaka pozitivno ocijenjena zadaća donosi 1 bod; uspješno obavljena laboratorijska vježba nosi 2 boda. 
- parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki ocijenjen parcijalni ispit donosi do 20 bodova; parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na sljedeći način: 
- odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; odgovori na pitanja nose do 5 bodova.  
rješavanje jednog numeričkog zadatka za koji je ponuđeno više odgovora od kojih je jedan tačan nosi 5 bodova (netačan odgovor donosi negativne poene). 
rješavanje jednog numeričkog zadatka za koji nije ponuđen odgovor nosi do 10 bodova. 
Student koji je tokom semestra ostvario manje od 20 bodova ponovo upisuje ovaj kurs. 
Student koji tokom semestra ostvari 40 bodova pristupa usmenom završnom ispitu; na osnovu mišljenja profesora i tutora usmenom ispitu može pristupiti i student sa ostvarenih do 10% manje bodova; ovaj se ispit sastoji od diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teoretski dio kursa. Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. 
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit organiziran je na sljedeći način: 
- pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu; 
- usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. 
Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganja parcijalnih ispita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. 
Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Studenti koji ne ostvare minimum ponovo upisuje ovaj kurs.

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora. 
Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.