Elektronika TK 1 (ETF TKO E1 2350) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Elektronika TK 1 |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF TKO E1 2350 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Telekomunikacije |
Godina | 2 |
Semestar | 3 |
Tip | Obavezni |
ECTS | 4 |
Ukupno sati nastave | 50 |
Sati predavanja | 30 |
Sati vježbi | 20 |
Sati tutorijala | 0 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Cilj kursa je ilustrirati elektroničke krugove kako analogne tako i hibridne krugove za obradu signala i uvesti metodologije relevantne za njihovo projektiranje. Poseban naglasak se stavlja na bazna znanja koja se odnose na linearne i nelinearne analogne elektroničke sklopove i na ilustriranje mogućnosti njihove implementacije putem najmodernijih poluvodičkih tehnologija. Osim toga, kurs ima za cilj dati neke od osnovnih koncepata iz oblasti elektroničke obrade i pretvaranja signala iz jednog u drugi oblik neophodnih za razumijevanje funkcioniranja modernih sistema za obradu podataka. | |
Program |
|
| 1.Osnovni spojevi pojačavača sa bipolarnim i tranzistorima sa efektom polja. Pojačavači jednosmjernih veličina. Diferencijalni pojačavači. Pojačavači naizmjeničnih signala. Amplitudna i fazna karakteristika pojačavača. 2.Povratna sprega. Vrste povratnih sprega. Koeficijent pojačanja u sistemu sa povratnom spregom. Pozitivna i negativna povratna sprega. 3.Operacioni pojačavači. Realizacija linearnih i nelinearnih karakteristika sa operacionim pojačavačima. 4.Oscilatori. RC oscilatori. Piezoelektrični oscilatori. 5.Generatori pilastog i sinusoidalnog signala. 6.Analogno-digitalni i digitalno-analogni pretvarači signala. Pretvarači analognih signala u impulsne i impulsnih u analogne. 7.Izvori referentnih napona i struja. Stabilizatori napona. 8.Napojne jedinice. Sistemi napajanja u telekomunikacionim sistemima. Besprekidna napajanja. |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta); 2.S. Tešić, D. Vasiljević: Osnovi elektronike, Građevinska knjiga, Beograd, 1997. |
| Preporučena | 1.Millman, J., and Halkias, Ch.C.: "Integrated Electronics: analog and digital circuits and systemsâ€, Mc Graw Hil 1972. |
Didaktičke metode |
|
| Predavanja koja se izvode direktno u auli praćena rješavanjem zadataka koje izvodi nastavnik u auli (30 sati). Zadaci se sastoje u analizi i sintezi elementarnih elektroničkih krugova baziranih na diodama, tranzistorima i operacionim pojačavačima. Cilj je studentima omogućiti da samostalno analiziraju i projektiraju jednostavne elektroničke sklopove za obradu električnih signala. Laboratorijske vježbe (20 sati) imaju za cilj upoznati studente sa konkretnim elektroničkim elementima i sklopovima i principom rada ovakvih sklopova. Osim toga, tokom ovih vježbi, studenti će, pod vodstvom tutora, koristeći znanja stečena tokom predavanja, rješavati i druge probleme vezane za primjenu elektroničkih sklopova za obradu signala. | |
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: - prisustvo satima predavanja i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi; - izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra; - parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova; Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način: - odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova; - rješavanje zadataka za koje je unaprijed dano više odgovora od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke ostvaruje 5 bodova; - rješavanje jednog zadatka s otvorenim odgovorom; tačno urađen zadatak donosi 10 bodova. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa. Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: - pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite, - usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih ispita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs. |
|
Napomene |
|
| Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora. Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala. |
|