Pouzdanost električnih elemenata i sistema (ETF EEO PEES 2360) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Pouzdanost električnih elemenata i sistema |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF EEO PEES 2360 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Elektroenergetika |
Godina | 2 |
Semestar | 3 |
Tip | Obavezni |
ECTS | 6 |
Ukupno sati nastave | 60 |
Sati predavanja | 40 |
Sati vježbi | 0 |
Sati tutorijala | 20 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Cilj kursa je studente poučiti o procedurama i modernim statističkim pristupima koji se koriste prilikom izučavanja komponenata i složenih sistema. Posebna pozornost posvećena je modernim tehnikama za izučavanje i predviđanja pouzdanosti sistema kao i tehnikama za poboljšanje pouzdanosti. Kurs istodobno daje studentima opća znanja iz vjerovatnosti i statistike budući da je u pitanju osnovni alat za savladavanje ovog kursa. | |
Program |
|
| 1.Uvod: Pouzdanost, kvaliteta, dijagnostika i kvar električnih sistema, eksperimentalne metode, statistička analiza rezultata i ocjena pouzdanosti. 2.Račun vjerovatnosti: Definicije, slučajni eksperiment, reprezentativni događaji i prostori, vjerovatnost, uzimanje uzoraka, binomne varjable, teorema Bernoullija, primjena na kontroli kvalitete. 3.Stohastička ovisnost i neovisnost: Uvjetna vjerovatnost, stohastička neovisnost, binomna distribucija i njene aproksimacije. 4.Slučajne varjable: Kontinuirane i diskretne slučajne varjable, funkcije distribucije i gustoće vjerovatnosti, uvjetne distribucije, često sretane funkcije vjerovatnosti. 5.Dvostruke slučajne varjable: Distribucija i gustoća vjerovatnosti, marginalne distribucije, uzajamno normalne slučajne varjable, stohastička neovisnost. 6.Momenti slučajne varjable: Linearna i kvadratna transformacija, očekivana vrijednost i njena svojstva, momenti drugog reda (varijansa i kovarijansa), teorema o centralnom limitu, momenti trećeg i četvrtog reda. 7.Pouzdanost: Funkcije pouzdanosti, distribucija kvarova, modeli hazarda parametri pouzdanosti: MTTF, MTBF, MTTR. 8.Statistička analiza eksperimentalno dobivenih podataka: Procjena vjerovatnosti, empiričke metode (histogrami, momenti), svojstva procjene (korektnost, učinkovitost, konzistentnost). 9.Punktualne procjene parametara funkcija vjerovatnosti: Metode maksimalne sličnosti i momenata, procjena parametara normalne, lognormalne, eksponencijalne i Weibullove raspodjele. 10.Procjena po intervalima: Proračun intervala povjerljivosti srednje vrijednosti, simulacijske metode (Monte Carlo). 11.Provjera statističkih hipoteza: Interval povjerljivosti, test srednje vrijednosti, test odnosa varijansi. 12.Linearne procjene: Linearna regresija (procjena pomoću metoda maksimalne sličnosti i minimalnih kvadrata), intervali povjerljivosti. Tehnika analize sistema: Analiza načina i efekata kvara, FMEA i FMECA. Analiza kvarova. Tehnike za poboljšanje pouzdanosti i raspoloživosti. |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB site-u Fakulteta). 2.G. J. Anders: "Probability Concepts in Electric Power Engineering", J. Wiley & Sons. |
| Preporučena | 1.R. Bilhington, R.N. Allan: "Relaibility Evaluation of Engineering Systems, Plenum Press, NY. 2.Ž. Pauše: "Uvod u matematičku statistiku", Školska knjiga 1993. |
Didaktičke metode |
|
| Kurs se provodi kroz direktna predavanja u auli, podržana primjerima i rješavanjem zadataka od strane nastavnika i tutorijale u okviru kojih studenti pod vođenjem i uz pratnju tutora, rješavaju konkretne probleme. Ove aktivnosti organizirane su na takav način da se već tokom izvođenja nastavnog programa kroz domaće zadaće i parcijalne ispite kontinuirano provjerava stupanj pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovog kursa. | |
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema sljedećem sistemu: - prisustvo satima predavanja i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi; - izrada domaćih zadaća: maksimalno 20 bodova; predviđena je izrada 10 domaćih zadaća, pri čemu svaka pozitivno ocijenjena zadaća donosi 2 boda; - međuispiti: dva pismena međuispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen međuispit donosi 20 bodova; tokom međuispita koji traje 60 minuta rješavaju se zadaci na koje je dato više odgovora od kojih je jedan odgovor tačan; Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 60 i više bodova zaslužio je prolaznu završnu ocjenu (šest odnosno sedam). Ukoliko želi postići višu završnu ocjenu student pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s međuispitâ i odgovora na jednostvna pitanja o osnovnim argumetima kursa (osnovne definicije i iskazi najvažnijih svojstava i/ili teorema). Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 60 bodova obavezno pristupa pismenom završnom ispitu. Ovaj ispit traje 120 minuta i sastoji se iz: - rješavanja zadataka na koje je dano više odgovora od kojih je jedan tačan, kao i jednog zadatka s otvorenim odgovorom (vođen pitanjima); - odgovara na jednostavna pitanja (osnovne definicije i iskazi najvažnijih svojstava i/ili teorema). |
|
Napomene |
|
| ... | |