Teorija signala (ETF TKO TS 2365)

Opšte informacije

Naziv kursa

Teorija signala

Oznaka (šifra) predmeta

ETF TKO TS 2365

Studij

ETF-B

Odsjek

Telekomunikacije

Godina

2

Semestar

3

Tip

Obavezni

ECTS

5

Ukupno sati nastave

65

Sati predavanja

42

Sati vježbi

9

Sati tutorijala

14

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Studenti stiču bazna teorijska znanja o analognim i diskretnim signalima i sistemima u obimu koji je zastupljen na većini svjetskih univerziteta, i uvode se u metodologije relevantne za razumjevanje matematske osnove modernih sistema za digitalnu obradu i prenos signala. Posebna pažnja je posvećena pretvaranju analognih signala u diskretne, kao i rekonstrukciji analognog signala iz odgovarajućeg diskretnog. Da bi se ovo shvatilo potreban je matematički aparat koji pokriva Furijeovu analizu a posebno brzu Furijeovu transformaciju, s obzirom da je to jedna od najvažnijih tehnika u obradi signala. 
Na vježbama studenti koriste Matlab programski paket (Signal Processing Toolbox) za sintezu i analizu jednostavnih konkretnih problema. 

Program
  1.Diskretni signali i sistemi: Odziv linearnih i stacionarnih (LTI) sistema, Impulsni odziv, Funkcija sistema.  
2.Analogni signali i sistemi: Odziv linearnih i stacionarnih (LTI) sistema, Impulsni odziv, Frekventna funkcija sistema.  
3.Aproksimacija analognih signala: Aproksimacija funkcije jednom i više funkcija, Princip ortogonalnosti za kompleksne funkcije, Potpuni sistemi ortogonalnih funkcija.  
4.Furijeovi redovi: Spektri periodičkih funkcija, Snaga, energija i srednja snaga signala, Prolaz periodičkog signala kroz linearne i stacionarne sisteme i promjena snage signala pri prolazu kroz LTI sisteme. 
5.Furijeova transformacija: Impulsni odziv i frekventna funkcija, Odnos lika i originala, Osobine Furijeove transformacije i Furijeova transformacija nekih funkcija, Hilbertova transformacija, Analitička funkcija, SSB modulacija. 
6.Diskretna transformacija: Zvjezdasta funkcija, Rekonstrukcija uzoraka funkcije iz spektra zvjezdaste funkcije, Rekonstrukcija originalne funkcije iz uzoraka, Izvedena periodička funkcija, Poasonova sumaciona formula. 
7.Diskretni Furijeovi redovi: Brza Furijeova transformacija (FFT), FFT sa decimiranjem po vremenu, FFT sa decimiranjem po učestanosti, Primjena diskretne Furijeove transformacije.  
8.Z-transformacija: Definicija z-transformacije, Inverzna z-transformacija, Osobine z-transformacije, Unilateralna z-transformacija, Primjena z-transformacije. 

Literatura
Obavezna1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta); 
2.Melita Ahić-Đokić, Branislava Peruničić: Analiza signala i sistema, Institut zaštite od požara i eksplozije, Sarajevo, 1999.
Preporučena1.Sanjit K. Mitra: "Digital Signal processing", McGraw Hill, 2002.  
2.Paolo S.R. Diniz, Eduardo A.B. da Silva, Sergio L.Netto: "Digital Signal Processing", Cambridge Uniersity Press, 2002. 
3.Alan V. Oppenheim, Alan S. Willsky: "Signals and systems”, Prentice Hall, 1997. 
4.Alan V. Oppenheim, Roland W. Schafer: "Discrete-time Signal and Processing”, Prentice Hall, 1999.

Didaktičke metode
  Predavanja se izvode direktno u sali i praćena su rješavanjem zadataka iz odgovarajuće oblasti (42 sata) na način koji omogućava da studenti ovladaju znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovoga kursa a koje će omogućiti sposobnost opisivanja inženjerskih problema formalnim jezikom i nakon toga i modeliranje sistema. Takođe, studenti će ovladati tehnikama analize modela skupom apstraktnih matematičkih relacija.  
Vježbe u laboratoriji (9 sati), pod voDstvom tutora, imaju za cilj da studenti pomoću Matlab programskog paketa (Signal Processing Toolbox) provjere znanja stečena tokom predavanja. Vježbe su organizovane tako da svaki student ima na raspolaganju personalni računar, na kojem obavlja predviđene aktivnosti. Dio laboratorijskih vježbi studenti će raditi u laboratoriji za elektroniku, uz korištenje spektralnog analizatora, u cilju analize spektralnog sadržaja signala. Druge primjere i ispitne zadatke studenti će rješavati tokom tutorijala (14 sati). 

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: 
- prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja, vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovom osnovu; 
- izrada domaćih zadaća i laboratorijskih vježbi: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada do 5 domaćih zadaća (5 bodova) ravnomjerno raspoređenih tokom semestra i laboratorijske vježbe (5 bodova); 
- parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi po 20 bodova; 
Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način: 
rješavanje kratkih zadataka za koje je unaprijed dato više odgovora od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke dobiva 5 bodova; 
- rješavanje kratkih zadataka za koje nije dat odgovor; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke dobiva 5 bodova; 
- rješavanje jednog zadatka sa otvorenim odgovorom; za tačno urađen zadatak student dobiva 10 bodova. 
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. 
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na pitanja koja se odnose na teme kursa.  
Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. 
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario od 20 do 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: 
pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite, 
usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. 
Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupno 40 i više bodova kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih ispita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. 
Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na usmenom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita student može koristiti preporučenu literaturu pod 2: "Melita Ahić-Đokić, Branislava Peruničić: Analiza signala i sistema". Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona, niti drugih elektronskih pomagala osim prostog džepnog kalkulatora. 
Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.