Antene i prostiranje talasa (ETF TKO APT 2460) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Antene i prostiranje talasa |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF TKO APT 2460 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Telekomunikacije |
Godina | 2 |
Semestar | 4 |
Tip | Obavezni |
ECTS | 5 |
Ukupno sati nastave | 60 |
Sati predavanja | 42 |
Sati vježbi | 11 |
Sati tutorijala | 7 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Studenti stiču teorijska i praktična znanja kojim bi mogli uspostaviti brzu i efikasnu radio vezu. | |
Program |
|
| 1.Vodovi ze prenos elektromagnetne energije: osnovni perametri vodova i njihov proračun, pojave u vodovima, prilagođavanje, simetriranje vodova, talasovodi namjena i vrste. 2.Osnovna teorija antena: elementarni elektriČni dipol, bliska i daleka zona zračenja. 3.Parametri antene: polarizacija, dijagram zračenja, impedansa, usmjerenost, pojačanje (dobitak), efektivna dužina (visina), efektivna površina, temperatura šuma i ostali parametri. 4.Elementarni magnetni dipol: dipoli i unipoli, dipol sa stvarnom raspodjelom struje, kratki dipoli, unipoli i vertikalna antena. Savijeni dipol. Dipol u obliku petlje 5.Antenski nizovi: pravilni linearni, sa uniformnom raspodjelom amplituda, sa razilčitom raspodjelom amplituda, Jagi-Uda. 6.Uticaj Zemlje na karakteristike antena: na dijagram zračenja antene, na ulaznu impedansu antene. 7.Mikrotalasne antene: antenski reflektor, otvor (prorez) antena, lijevak (rog) antena, antenska sočiva. 8.Širokopojasne antene: spiralna antena, logaritamska periodična, helikoida. 9.Prijemne antene. Aktivna antena: aktivna prijemna antena i njeni parametri. Jednoelementna predajna antena. Linearni nizovi. Prijemni niz sa automatskim podešavanjem faze. Predajni niz sa automatskim podešavanjem faze. Adaptivni antenski sistem. 10.Prostiranje elektromagnetnih talasa: izvori, osobine i podjela EM zračenja, sastav atmosfere, karakteristike prostiranja radio talasa različitih frekvencijskih opsega, uticaj prepreka, zemlje i jonosfere na prostiranje radio talasa: reflektovanje, prelamanje, povijanje i rasipanje; Frenelova zona, pojačanje, slabljenje, nestajanje i nastajanje emisije u radio prijemniku - feding; maksimalno upotrebljiva frekvencija. |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta); 2.Dragoljub Milatović, Antene i prostiranje talasa (skripta), Sarajevo 1994.godine 3.Slobodan Janković, Zdenko Lekan, Antene i vodovi, Beograd 1985.godine 4.Rothammer, K., Antennenbuch, Berlin 1976 5.R.E.Collin, Anntenas and Radiowave Propagation, McGraw Hill |
| Preporučena | 1.William C.Y. Lee, Mobile Comminications Engineering, 1998, USA 2.Ezio Biglieri, Luigi Fratta and Bijan Jabbari, Multiaccess,mobility and teletraffic in wireless communications, Volume 4, 1999, The Netherlands 3.Francis Swarts, Pieter van Rooyen, Ian Oppermann, Michiel P. Lotter, CDMA techniques for third generation mobile systems, 1999, USA |
Didaktičke metode |
|
| Kurs se izvodi kroz direktna predavanja u auli. Predavanja su praćena izradom zadataka od strane nastavnika, s ciljem da studenti ovladaju instrumentima i metodama uvedenim tokom predavanja. Kroz tutorijal se, pod vođenjem i pratnjom tutora, riješavaju i drugi zadaci, uključujući i zadatke s prethodnih ispitnih rokova; ove aktivnosti organizirane su na takav način da se već tokom izvođenja nastavnog programa kroz domaće zadaće i parcijalne ispite kontinuirano provjerava stupanj pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovog kursa. |
|
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: - prisustvo satima predavanja, tutoriala i vježbi: donosi 10 bodova, pri čemu student koji više od tri puta izostane s predavanja i/ili tutoriala i vježbi, ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi; - izrada domaćih zadaća i laboratorijskih vježbi donosi maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra; - parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit, donosi do 20 bodova; Parcijalni ispit koji traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način: - odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova, - rješavanje jednog zadatka sa otvorenim odgovorom, tačno rješavanje ovog zadatka donosi 10 bodova, - rješavanje zadataka za koji je dato više odgovora, od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve ovakve postavljene zadatke, ostvaruje 5 bodova Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova, ponovo upisuje ovaj kurs. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova, pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit se sastoji iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita i domaćih zadaća, te odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme obrađene unutar kursa. Usmeni završni ispit može donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu završnu ocjenu, on na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimalni broj bodova, pristupa usmenom popravnom ispitu. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, obavezno pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na sljedeći način: - pismeni dio, koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) tokom polaganja parcijalnih ispita. - usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao i usmeni dio završnog ispita. Usmenom dijelu popravnog ispita, može pristupiti student koji je nakon pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor se sastoji od bodova ostvarenih po osnovu prisustva nastavi, izradi domaćih zadaća, polaganja parcijalnog ispita koji je urađen pozitivno i polaganja pismenog dijela popravnog ispita. Usmeni popravni ispit može donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu završnu ocjenu, on na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimalni broj bodova, ponovo upisuje ovaj kurs. |
|
Napomene |
|
| Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora. Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala. |
|