Telekomunikacione tehnike 1 (ETF TKO TT1 2480) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Telekomunikacione tehnike 1 |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF TKO TT1 2480 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Telekomunikacije |
Godina | 2 |
Semestar | 4 |
Tip | Obavezni |
ECTS | 7 |
Ukupno sati nastave | 80 |
Sati predavanja | 52 |
Sati vježbi | 14 |
Sati tutorijala | 14 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Studenti stiču osnovna teorijska znanja potrebna za razumijevanje savremenih modela digitalnih telekomunikacijskih sistema: modeli koji u osnovi koriste osnovni opseg i modeli koji koriste transponovani opseg učestanosti za prenos signala u kanalu sa Gaussovim šumom. Posebna pažnja je posvećena analizi parametara relevantnih za ocjenu kvaliteta prenosa signala u kanalu kao i modelu optimalnog prijemnika u osnovnom opsegu učestanosti. Na vježbama studenti koriste Matlab programski paket (Signal Processing Toolbox, Communication Toolbox) za analizu i sintezu konkretnih problema i procesa u okolini koju čine zadati modeli telekomunikacionih sistema. |
|
Program |
|
| 1.Informacija i telekomunikacijski sistemi: Informacijska obilježja upravljanja procesima u telekomunikacjskim mrežama. Model digitalnog telekomunikacijskog sistema. Izvori informacije i signali. Statističke osobine signala informacije. Spektri. 2.Analogno digitalna konverzija: Diskretni prikaz kontinualnog signala. Kvantiziranje po amplitudi. PCM. Delta modulacija. Diferencijalna PCM. 3.Specifičnosti prenosa digitalnih signala u osnovnom opsegu učestanosti: Linijski signali i spektralne karakteristike linijskih signala. Nyquistovi uslovi za prenos bez intersimbolske interferencije. Dijagram oka. Telekomunikacijski kanal. Izdvajanje signala iz šuma filtriranjem i korelacijom: optimalni filtar po Vinneru, prilagođeni filtar. 4.Optimalni prijemnik u kanalu sa Gaussovim šumom: binarni prenos, M-arni prenos. Diskretno predstavljanje kontinualnih signala i geometrijska interpretacija. Gram-Schmidt procedura. Vjerovatnoća greške pri prenosu antipodnim i ortogonalnim signalima. 5.Linearne digitalne modulacije: ASK. FSK. PSK. QAM. Kanal sa Gaussovim šumom (AWGN). Diskretni kanal (Binary Symetric Channel-BSC). 6.Prenos sa greškama: PCM prenos sa greškama. Prediktivno kodiranje. Linerni prediktivni koder 7.Specifičnosti digitalnog prenosa u frekvencijski ograničenim kanalima: Kontrolisana intersimbolska interferencija. Linearna ekvalizacija. |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta); 2.M. Hadžialić, "Telekomunikacijske tehnikeâ€, u pripremi 3.John G. Proakis, Masoud Salehi, "Communication Systems Engineeringâ€, Prentice-Hall, 1998. 4.John G. Proakis, Masoud Salehi, "Contemporary Communication Systems Using MATLABâ€,Brooks/Cole, 2000. |
| Preporučena | 1.B. P. Lathi, "Modern Digital and Analog Communication Systemâ€, Oxford University Press, New York 1998. 2.N.Bilić, "Osnovni procesi i modulacioni postupci u digitalizaciji signala", Sarajevo 2005. |
Didaktičke metode |
|
| Predavanja se izvode direktno u sali i praćena su rješavanjem zadataka iz odgovarajuće oblasti (52 sata) na način koji omogućava da studenti ovladaju znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovoga kursa a koje će omogućiti sposobnost opisivanja osnovnih modela telekomunikacionih sistema formalnim jezikom i nakon toga i modeliranje sistema. Takođe, studenti će ovladati tehnikama analize modela skupom apstraktnih matematičkih relacija. Vježbe u laboratoriji (14 sati), pod vođstvom tutora, imaju za cilj da studenti pomoću Matlab programskih paketa (Signal Processing Toolbox i Communicatin Toolbox) provjere znanja stečena tokom predavanja. Vježbe su organizovane tako da svaki student ima na raspolaganju personalni računar, na kojem obavlja predviđene aktivnosti. Dio laboratorijskih vježbi studenti će raditi u laboratoriji za telekomunikacije, uz korištenje raspoložive standardne mjerne opreme (pr. spektralnog analizatora) u cilju analize (spektralna, i sl.) signala različitih modulacionih tehnika. Druge primjere i ispitne zadatke studenti će rješavati tokom tutorijala (14 sati). |
|
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: - prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja, vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovom osnovu; - izrada domaćih zadaća i laboratorijskih vježbi: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada do 5 domaćih zadaća (5 bodova) ravnomjerno raspoređenih tokom semestra i laboratorijske vježbe (5 bodova); - parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi po 20 bodova; Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način: - rješavanje kratkih zadataka za koje je unaprijed dato više odgovora od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke dobiva 5 bodova; - rješavanje kratkih zadataka za koje nije dat odgovor; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke dobiva 5 bodova; - rješavanje jednog zadatka sa otvorenim odgovorom; za tačno urađen zadatak student dobiva 10 bodova. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na pitanja koja se odnose na teme kursa. Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario od 20 do 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: - pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite, - usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupno 40 i više bodova kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih ispita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na usmenom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs. |
|
Napomene |
|
| Prilikom polaganja pismenog ispita student može koristiti preporučenu literaturu pod 3: John G. Proakis, Masoud Salehi, "Communication Systems Engineeringâ€, Prentice-Hall, 1998. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona, niti drugih elektronskih pomagala osim prostog džepnog kalkulatora Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala. |
|