Objektno orijentisana analiza i dizajn (ETF TKI OOAD 2440) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Objektno orijentisana analiza i dizajn |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF TKI OOAD 2440 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Telekomunikacije |
Godina | 2 |
Semestar | 4 |
Tip | Izborni |
ECTS | 3 |
Ukupno sati nastave | 40 |
Sati predavanja | 26 |
Sati vježbi | 14 |
Sati tutorijala | 0 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Cilj kursa je sticanje teorijskih i praktičnih znanja koja su vezana za koncepte, tehnika i metoda objektno orijentisane analize i dizajna. U okviru predmeta studenti koriste UML za objektno orijentisano modeliranje. |
|
Program |
|
| 1.Osnovni koncepti objektne orijentacije: objekti, klase (konkretne, izvedene, apstraktne), enkapsulacija, nasljeđivanje, polimorfizam, agregacija. 2.Razvoj softverskog procesa. Modeli, notacije i tehnike za opisivanje sistema. 3.Uvod u fundamentalne koncepte UML Objektno orijentisano modeliranje korištenjem UML-a. UML principi i uvod u UML dijagrame. 4.UML dijagrami za analizu, dizajn i implementaciju: 5.dijagrami slučajeva koristenja, 6.dijagram klasa, 7.dijagram objekata, 8.dijagrami interakcije (dijagram sekvence i saradnje), 9.dijagram aktivnosti i dijagram stanja, 10.implementacijski dijagrami (dijagrami komponenti, dijagrami raspoređivanja) i 11.ostali vezani dijagrami. 12.Mapiranje UML modela na implementacijski nivo objektno orijentisanih jezika (Java, C++). |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta); 2.J. Rumbaugh, I. Jacobson, G Booch: The Unified Modeling Language Reference Manual, Pearson Education, July 2004 3.3. Daniel Liang, Y, 5 edition, Introduction Java Programming Prentice Hall; 2005 |
| Preporučena | 1.Stroustrup, B.: The C++ and object-oriented programming, IDG Books Worldwide, Foster City, CA, 1995. 2.Fowler M and Scott K, UML Distilled:Applying the Standard Object Modelling Language, Addison-Wesley, 1998. |
Didaktičke metode |
|
| Kurs se izvodi kroz direktna predavanja 2 sata sedmično u auli. Predavanja su praćena odgovarajućim primjerima od strane nastavnika, s ciljem da studenti ovladaju instrumentima i metodama uvedenim tokom predavanja. Također predavanja su integrirana s vježbama što ih studenti rade u laboratoriji 2 sata sedmično, praćeni i vođeni od strane tutora; svaka vježba obrađuje određenu temu, prvo diskusijom sa studentima o temi i vezanim primjerima, a zatim i konkretnom realizacijom istih. Kroz tutorijal se, pod vođenjem i pratnjom tutora, riješavanju i drugi zadaci, uključujući i zadatke s prethodnih ispitnih rokova; ove aktivnosti organizirane su na takav način da se već tokom izvođenja nastavnog programa kroz domaće zadaće i parcijalne ispite kontinuirano provjerava stupanj pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovog kursa. |
|
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: - prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi; - izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra; - parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova; Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa. Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: - pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite, - usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita. Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs. |
|
Napomene |
|
| Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala. | |