Digitalni integrirani krugovi (ETF AEO DIK 3570) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Digitalni integrirani krugovi |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF AEO DIK 3570 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Automatika i Elektronika |
Godina | 3 |
Semestar | 5 |
Tip | Obavezni |
ECTS | 6 |
Ukupno sati nastave | 70 |
Sati predavanja | 39 |
Sati vježbi | 26 |
Sati tutorijala | 5 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Upoznavanje studenata sa fizikalnim principima rada i formiranja karakterističnih digitalnih integriranih krugova i struktura, njihovim tehničkim karakteristikama, kao i tehnologijama korištenim za proizvodnju monolitnih i hibridnih integriranih krugova. Studenti stiču teoretska i praktična znanja u korištenju, projektovanju, sintezi i proračunu u inžinjerskoj praksi najčešće susretanih digitalnih integriranih krugova. | |
Program |
|
| 1.Pregled integriranih krugova. Klasifikacija integriranih krugova. Monolitni integrirani krugovi. Planarni proces na siliciju: epitaksijalni rast, oksidacija, difuzija, fotolitografija, metalizacija. Realizacija komponenata monolitnih integriranih krugova (pn prelaz, npn i pnp transistor, tranzistori sa �otkijevom diodom, MOSFET, CMOS, otpor, kapacitet). Vrste i osobine MOS struktura. Slo�ene strukture. Tendencije razvoja.<br> 2.Hibridni integrirani krugovi. Hibridni integrirani krugovi sa tankim slojem. Hibridni integrirani krugovi sa debelim slojem. Poređenje monolitnih i hibridnih integriranih krugova. Faktori za selekciju tehnologije integriranih krugova: osobine, cijena, zapremina i te�ina, pakovanje, pouzdanost.<br> 3.Geneza logičkih krugova: DCTL, RTL, DTL, HLL, HTL. Prenosna karakteristika. Napon praga. Nivoi logičkih signala. Margina �uma. Ka�njenja.<br> 4.Tranzistorsko-tranzistorska logika. Emiterski spregnuta logika. Logički krugovi sa tri stanja. Integrirana injekciona logika. MOS i CMOS logički krugovi.<br> 5.Izbor tipa logike. Pravila opterećenja.<br> 6.FLIP-FLOPOVI. RS flip-flop. T flip-flop. RST flip-flop. D flip-flop. JK flip-flop. MS flip-flop. <br> 7.Krugovi za formiranje impulsa (bipolarni, MOS i CMOS): produ�ivači impulsa, monostabilni multivibratori, astabilni multivibratori.<br> 8.REGISTRI. Stacionarni registri. Registri pomaka. Statička i dinamička logika. Dinamički dvofazni registar pomaka. Odnosne i bezodnosne ćelije.<br> 9.Memorije samo za očitavanje (ROM). MOS memorija samo za očitavanje. Programiranje ROM-a. Primjene ROM-a. Programabilne memorije. Izbrisive programabilne memorije. Električki izbrisive programabilne memorije. <br> 10.Memorije sa slučajnim pristupom (RAM). Struktura RAM-a. Elementi RAM: Osnovne ćelije bipolarnog RAM-a. Osnovne ćelije statičkog MOS RAM-a. Dinamičke memorije sa slučajnim pristupom (DRAM). Osnovne ćelije dinamičkog RAM-a. 1T DRAM ćelija. 3T DRAM ćelija. <br> 11.VLSI. Sistemi na čipu. Programabilne logičke strukture (PLA). Programabilni logički kontroleri (PLC). Struktura i princip rada mikroprocesora. |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilje�ke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB site-u Fakulteta) |
| Preporučena | ... |
Didaktičke metode |
|
| Predavanja koja nastavnik izvodi ilustrirana su rje�avanjem konkretnih zadataka iz oblasti sinteze digitalnih sklopova i struktura. Domaći zadaci koji studenti dobijaju odnose se na proračune konkretnih digitalnih sklopova i struktura, koje se individualno realiziraju i provjeravaju u laboratoriji. | |
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:<br> Prisustvo satima predavanja i vježbi: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane sa predavanja i vježbi ne može dobiti potpis. Svim časovima laboratorijskih vježbi studenti su obavezni prisustvovati.<br> Izrada domaćih zadaća i laboratorijske vejžbe: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada 13 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra, koje se valoriziraju laboreatorijskom provjerom rezultata.<br> parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki parcijalni ispit donosi do 20 bodova.<br> Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način:<br> Rješavanje 2 zadatka od kojih svaki tačno urađen zadatak donosi 10 bodova.<br> Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.<br> Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu.<br> Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.<br> Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:<br> Pismeni dio koji sadrži tri zadatka od kojih svaki nosi do 10 bodova.<br> Usmeni dio koji može da bude ocijenjen sa maksimalno 40 bodova.<br> Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih ispita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.<br> Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs. |
|
Napomene |
|
| Prilikom polaganja pismenog ispita, studentu nije dozvoljeno korištenje bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala.<br> <br> Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.<br> |
|