Projektovanje logičkih sistema (ETF AEO PLS 3560) |
|
Opšte informacije |
|
Naziv kursa | Projektovanje logičkih sistema |
Oznaka (šifra) predmeta | ETF AEO PLS 3560 |
Studij | ETF-B |
Odsjek | Automatika i Elektronika |
Godina | 3 |
Semestar | 5 |
Tip | Obavezni |
ECTS | 5 |
Ukupno sati nastave | 60 |
Sati predavanja | 36 |
Sati vježbi | 18 |
Sati tutorijala | 6 |
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student |
|
| Studenti stiču znanja o metodama minimizacije logičkih funkcija, bilo analitički ili grafički, i njihovoj realizaciji koristeći funkcionalno potpun skup logičkih elemenata (kola SSI tehnike). Koristeći kola MSI tehnike (multipleksere i demultipleksere) studenti projektuju strukture tipa stabla i kaskadne MUX strukture. Probleme zadate jezikom regularnog teksta rješavaju kombinacionim kolima. U dijelu sekvencijalnih struktura studenti se upoznaju sa načinom predstavljanja automata (Murovih i Milijevih), metodama minimizacije broja unutrašnjih stanja automata i metodama strukturne sinteza konačnih automata koristeći memorijska kola (elementarne automate). Poseban akcenat je na vještini studenta da iz jezika regularnog teksta pređu na grafički ili tabelarni način zadavanja automata i izvrše njegovu sintezu. Na nekoliko primjera je napravljena i analiza rada zadate logičko-sekvencijalne šeme. Na vježbama studenti koriste Electronics Workbench programski paket (The electronics lab in a computer) za sintezu i analizu konkretnih problema. | |
Program |
|
| 1.Kombinaciona logika: Osnovna logička kola; Simboli logičkih kola; Zakoni Bolove algebre; Minimizacija Bulovih funkcija; Kanonske i standardne forme Bulovih funkcija. <br> 2.Grafičke metode minimizacije: Vejčovi dijagrami, Druge metode minimizacije. <br> 3.Realizacija logičkih šema SSI kolima: Projektovanje logičkih funkcija pomoću tablica istine. <br> 4.Projektovanje logičkih šema MSI kolima; Logičko projektivanje pomoću multipleksera i demultipleksera; Konverteri koda; Sedam-segmentni displej; Paralelni sabirač; Paralelni oduzimač. Komparator. <br> 5.Memorijski elementi (Flip-flopovi): R-S flip-flop; J-K flip-flop; D flip-flop; T flip-flop. <br> 6.Projektovanje sekvencijalnih kola: Strukturna sinteza sekvencijalnih kola; Projektovanje Murovih i Milijevih sinhronih automata; Minimizacija broja unutrašnjih stanja automata; Sinhroni brojač gore/dole; Kružni brojač.<br> |
|
Literatura |
|
| Obavezna | 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB site-u Fakulteta).<br> 2.Melita Ahić-Äokić, "Logički dizajn" |
| Preporučena | 1.Ridhard S. Sandige: "Modern Digital Design" McGraw-Hill Publishing Company <br> 2.B. Holdsworth: "Digital Logic Design" Butterworth-Heimann Ltd 1993<br> 3. http://www.fsb.ei.tum.de/stusek/studienf/ |
Didaktičke metode |
|
| Predavanja se izvode direktno u sali i praćena su rješavanjem zadataka iz odgovarajuće oblasti (36 sati) na način koji omogućava da studenti ovladaju znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovoga kursa a koje će omogućiti sposobnost opisivanja inženjerskih problema formalnim jezikom i nakon toga i projektovanje elektroničkih šema. Takođe, studenti će ovladati tehnikama analize gotovih šema. <br> Vježbe u laboratoriji (18 sati), pod vođstvom tutora, imaju za cilj da studenti pomoću Electronics Workbench programskog paketa provjere znanja stečena tokom predavanja. Vježbe su organizovane tako da svaki student ima na raspolaganju personalni računar, na kojem obavlja predviđene aktivnosti. Dio laboratorijskih vježbi studenti će raditi u laboratoriji za elektroniku.<br> |
|
Način provjere znanja |
|
| Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:<br> prisustvo satima predavanja i vježbi: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane sa predavanja i/ili vježbi ne može ostvariti bodove po ovom osnovu;<br> izrada domaćih zadaća i laboratorijskih vježbi: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada do 5 domaćih zadaća (5 bodova) ravnomjerno raspoređenih tokom semestra i laboratorijske vježbe (5 bodova);<br> parcijalni ispiti: dva parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi po 40 bodova;<br> Parcijalni ispit traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način:<br> rješavanje kratkih zadataka i/ili teoretskih pitanja za koje je unaprijed dato više odgovora od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke i/ili pitanja dobiva 10 bodova;<br> rješavanje kratkih zadataka i/ili teoretskih pitanja za koje nije dat odgovor; student koji tačno odgovori na sve postavljene zadatke dobiva 10 bodova;<br> rješavanje jednog zadatka sa otvorenim odgovorom; za tačno urađen zadatak student dobiva 20 bodova.<br> Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 40 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.<br> Student koji je tokom trajanja semestra ostvario od 40 do 60 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na isti način kao i parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (20 i više bodova) polažući parcijalne ispite.<br> |
|
Napomene |
|
| Prilikom polaganja pismenog ispita, studentu nije dozvoljeno korištenje bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala.<br> Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala. |
|