Razvoj programskih rješenja (ETF AEI RPR 3555)

Opšte informacije

Naziv kursa

Razvoj programskih rješenja

Oznaka (šifra) predmeta

ETF AEI RPR 3555

Studij

ETF-B

Odsjek

Automatika i Elektronika

Godina

3

Semestar

5

Tip

Izborni

ECTS

4

Ukupno sati nastave

55

Sati predavanja

35

Sati vježbi

20

Sati tutorijala

0

Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
  Cilj kursa je sticanja znanja o naprednim konceptima objektno orijentisanog programiranja. Sa ovim znanjem studenti mogu dizajnirati i implementirati slo�enija programskih rje�enja.<br>

Program
  1.Napredni koncepti objektno orijentisanog programiranja.<br>
2.Generički mehanizam: uvod u generički mehanizam, definisanje �ablona (�template�), �abloni funkcija, preklapanje funkcijskih �ablona, �abloni klasa, nasljeđivanje i generički mehanizam, standardne �template� funkcije<br>
3.Obrada izuzetaka:tehnike upravljanja gre�kama, mehanizmi obrade izuzetaka u objektno orijentisanim jezicima, postavljanje izuzetaka (try block), obrada izuzetaka (catch), specifikacije izuzetaka, standardni izuzeci, specijalne funkcije za obradu izuzetaka (terminate, unexpected), izuzeci i efektivnost.<br>
4.Ulazno/Izlazne funkcije: biblioteke za rad sa ulazom i izlazom (�iostream� biblioteke), ulazno/izlazne klase i objekti, dodatni ulazno/izlazni operatori, preklapanje ulazno-izlaznih operatora, datotečni (�file�) ulaz/izlaz.<br>
5.Razvoj i dizajn programa kori�tenjem objektno orijentisanih jezika:<br>
6.razvojni proces, cilj dizajna, koraci dizajn, testiranje, odr�avanje softvera, efektivnost, uloga klasa.<br>
7.Razvoj grafičkog korisničkog interfejsa.<br>
8.Uvod u upravljanje događajima (event-driven) i konkuretno programiranje.<br>
9.svim navedenim aspektima programiranja i razvoja softvera studenti uče preko praktičnih primjera. <br>
10.Opis glavnih aspekata vezanih za princip i metode dekompozicije progama, sa posebnim naglaskom na praktični rad studenata koji se odnosi na: Nezavisni razvoj dijelova malih softverskih projekata u malim timovima i njihovo povezivanje u cijelinu.<br>
11.Programski jezici C++, Java.<br>

Literatura
Obavezna1.Bilje�ke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);<br>
2.B. Stroustrup: The C++ Programming Language, Third Edition, AT&T 1997.<br>
3.Y. Daniel Liang: Introduction to Java Programming: Comprehensive Version", Fifth Edition, Prantice Hall 2005<br>
Preporučena1.Deitel & Deitel. C++ : how to program. 5th.ed. Prentice Hall, 2005. <br>
2.Deitel & Deitel, Java How to Program. 6th ed. ed. Prentice Hall,2004<br>

Didaktičke metode
  Kurs se izvodi kroz direktna predavanja u auli. Predavanja su praćena odgovarajućim primjerima od strane nastavnika, s ciljem da studenti ovladaju instrumentima i metodama uvedenim tokom predavanja. Predavanja su integrirana i sa vje�bama koje studenti rade u laboratoriji 2 sata sedmično, praćeni i vođeni od strane tutora; svaka vje�ba obrađuje određenu temu, koristeći konkretne zadatke.<br>
Vje�be u laboratoriji organizirane su tako da svaki student ima na raspolaganju personalni računar na kojemu, pod vodstvom tutora i uz pomoć aplikativnog softvera obavlja predviđene aktivnosti.<br>
Kroz tutorijal se, pod vođenjem i pratnjom tutora, rije�avanju i drugi zadaci, uključujući i zadatke s prethodnih ispitnih rokova; ove aktivnosti organizirane su na takav način da se već tokom izvođenja nastavnog programa kroz domaće zadaće i parcijalne ispite kontinuirano provjerava stupanj pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vje�tinama koje treba postići u okviru ovog kursa.<br>

Način provjere znanja
  Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:<br>
prisustvo satima predavanja, vje�bi i tutorijala: 10 bodova, student koji vi�e od tri puta izostane s predavanja,vje�bi i/ili tutorijala ne mo�e ostvariti bodove po ovoj osnovi;<br>
izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;<br>
parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;<br>
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.<br>
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i vi�e bodova pristupa usmenom zavr�nom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa. <br>
Usmeni zavr�ni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu zavr�nu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.<br>
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i vi�e bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:<br>
pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student pola�e zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i vi�e bodova) pola�ući parcijalne pismene ispite,<br>
usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio zavr�nog ispita.<br>
Usmenom dijelu popravnog ispita mo�e pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i vi�e bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.<br>
Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu zavr�nu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.<br>

Napomene
  Prilikom polaganja pismenog ispita, student mo�e koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rje�avanja zadataka. Nije dozvoljeno kori�tenje drugih bilje�ki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim d�epnog elektronskog kalkulatora.<br>
Zadaci koje student treba rije�iti na ispitu su istog tipa kao oni rje�avani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.<br>